O NAMA
ZAMM media CONSULTING d.o.o. je društvo za izdavalaštvo, promet, usluge i savjetovanje sa sjedištem u Sarajevu. Firma je osnovana 2007. godine.
Zamm.ba je web stranica koja potencijalnim korisnicima omogućava pristup bogatoj biblioteci sa raznim naslovima vezanim za radne odnose, ekonomiju i računovodstvo, literaturu iz oblasti javnih nabavki i ostalu literaturu koja državnim službenicima ali i uposlenima u privatnom sektoru olakšava poslovanje.
Facebook Stranica
Online Shop
- Komentar zakona o javnim nabavkama 199.00KM
- 101 presuda Suda BiH iz oblasti javnih nabavki sa komentarom 90.00KM – 190.00KM
-
SUPER PONUDA Pretplata za 2021.+CD Ugovori u postupcima javnih...
310.00KM220.00KM
KONTAKT
Branislava Đurđeva broj 18
71000, Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Facebook: www.facebook.com/pg/jn.strucnicasopis/
Email: info@zamm.ba
Web: https://zamm.ba
Telefon: +387 33 554-731
Fax: +387 33 554-756
INTERVJU/ Kiril Karanfilov: Dok se svijest o trošenju javnog novca ne podigne, ne možemo ići dalje
/0 Comments/in ČASOPIS JAVNE NABAVKE, Intervju, Regija /by Azra IslamagićSuočavamo se s manje-više istim problemima, možda je to zbog sličnog mentaliteta koji koliko nam pomaže toliko i odmaže u nekim suštinskim poimanjima javnih nabavki
Razgovarala: Azra Islamagić-Mulahmetović
Časopis “Javne nabavke” (maj 2019)
Među gostima Sarajeva povodom održavanja Međunarodne konferencije o organizaciji i radu tijela za razmatranje žalbi bio je i Kiril Karanfilov, predsjednik Državne komisije za žalbe za javne nabavke Republike Sjeverne Makedonije. Ovu odgovornost preuzeo je nedavno, baš kao što je nedavno i njegova zemlja dobila novi Zakon o javnim nabavkama.
Na početku razgovora za časopis „Javne nabavke“, koji smo, podrazumijeva se, počeli komentarom na proteklu Međunarodnu konferenciju, Karanfilov priznaje da se Državna komisija kojom predsjedava suočava s velikim izazovom s obzirom na zakonske promjene koje su stupile na snagu početkom aprila.
Izazovi su pred nama
Suočavamo se s manje-više istim ili sličnim problemima, možda je to zbog sličnog mentaliteta koji koliko nam pomaže u različitim situacijama toliko i odmaže u nekim suštinskim poimanjima javnih nabavki. Mislim da imamo još dosta posla da bismo shvatili suštinu stvari koje se odnose na cjelokupni sistem javnih nabavki i da bismo ga doživjeli kao instrument za postizanje viših ciljeva kao što su održivost, zelene i socijalne nabavke. No, izazovi su pred nama i treba raditi na tome.
Također, više ne postoji obaveza da se svi postupci dodjele ugovora o javnoj nabavci završe e-Aukcijom za koju se pokazalo da nije primjenjiva u 100% slučajeva, kao što je bilo u prethodnom zakonskom rješenju. Sada ugovorni organi imaju veliku slobodu u modeliranju svojih postupaka. U suštini, sami odlučuju šta će primijeniti, naravno u okviru ZJN.
Stari ZJN je bio opterećen mnogim ad hoc rješenjima koja su trebala biti predmet regulisanja posebnim materijalnim propisima (građevina, farmacija, zdravstvo, IT industrija itd…).
Ali, moramo biti svjesni da ovo ne treba biti samo mrtvo slovo na papiru. Ne bi trebalo da mislimo da je sve uredu ako imamo Zakon usaglašen sa EU direktivama, ali opet da idemo s najnižom cijenom. Većina zemalja Balkana su zemlje kandidati za pristupanje EU, trebamo biti svjesni da nas monitoriraju u Zaglavlju 5. koje se tiče javnih nabavki i pitanje je da li će neko nakon nekoliko godina progledati kroz prste kada vidi da se ništa nije promijenilo u praksi s aspekta dodjele ugovora javne nabavke, a na papiru smo isti kao većina članica EU, odnosno 100% usaglašeni s direktivama.
Ima tu dosta prostora za zloupotrebe, bez razlike da li je to tendenciozno ili zbog nedostatka znanja, s aspekta diskriminisanih kriterija, ograničavanja konkurencija, i zbog toga će uloga Državne komisije biti od suštinskog značaja u sprečavanju tih namjera i tendencija.
Daleko od suštine
Zato ponavljam, mora se raditi ne samo na usaglašavanju legislative nego i na promjeni svijesti i shvatanja, poimanja javnih nabavki. Građenje dobre prakse je nešto što nedostaje svima u regionu, svaka čast izuzecima, ali većina je zaglavljena u birokratiji i formalnom provođenju postupka o dodjeli ugovora javnih nabavki.
Evidentno je da nakon svih ovih godina stojimo u mjestu u oblasti javnih nabavki. Većina zemalja razvija priču o e-Nabavkama i to je dobro, ali moramo shvatiti da su e-Nabavke samo jedan alat, segment i samo dio cijelog procesa te da, pored toga, postoje druge bitne stvari koje zanemarujemo.
Još je rano da se priča o tome koje ćemo imati efekte e-Žalbe, može se povećati ili smanjiti broj žalbi, ali je sve dostupno javnosti. Od početka primjene novog zakona, to jeste od 1. aprila ove godine do momenta ovog intervjua (kraj aprila, op.a.) nema još nijedne e-Žalbe, što je rijetkost da u roku od mjesec dana nije zabilježen nijedan postupak. I dalje stižu žalbe po starim odredbama zakona, jer su svi žurili da objave većinu postupaka po starim odredbama zakona, odnosno prije 1. aprila.
150.00KM90.00KMJačanje povjerenja ponuđača
Prema službenim podacima, Državna komisija za žalbe za javne nabavke tokom 2018. godine zaprimila je 737 predmeta s istim brojem žalbi, od čega je 13 predmeta iz 2017. godine (predmeti koji nisu kompletirani dokumentacijom jer su žalbe uložene). Spomenuti predmeti zaprimljeni su krajem decembra 2017. godine, dok je rok za dostavljanje dokumentacije od ugovornog organa (pet dana od dana prijema žalbe) istekao početkom 2018. godine.
Od ukupno 737 predmeta za rad u 2018. godini, riješeno je 715 predmeta s istim brojem žalbi, dok su neriješeni predmeti zbog nepotpune dokumentacije preneseni u 2019. godinu, a čine 22 predmeta s ukupno 22 žalbe.
Zbog nepotpune dokumentacije u 2018. godini ostala su 22 neriješena predmeta.
Poređenje za 2015, 2016, 2017. i 2018. godinu
Usporedbom podataka o broju primljenih i obrađenih predmeta u 2015, 2016, 2017. i 2018. godini, utvrđeno je povećanje broja predmeta pred Državnom komisijom za žalbe za javne nabavke. Mišljenje Komisije jeste da je tome razlog povećanje transparentnosti, dosljedne usklađenosti sa zakonskim odredbama u donošenju odluka Državne komisije za žalbe za javne nabavke, što zapravo jača povjerenje ponuđača i ugovornih organa u pogledu donesenih odluka.
Prosječni broj riješenih stavki mjesečno
Poređenje mjesečno riješenih stavki za 2015, 2016, 2017. i 2018.
Za 2019. ne može se predvidjeti niti broj žalbi niti da li će se njihova tendencija kretati putanjom povećanja ili smanjenja.
Važno je naglasiti da je naknada za pokretanje žalbenog postupka drastično smanjenja, tako da se sa stupanjem na snagu novog Zakona o javnim nabavkama tarife kreću u rasponu od 50 do 200 eura.
Nije cilj da se preko promovisanja jednog koncepta ograniči konkurencija i da se eliminiše većina potencijalnih ponuđača. Neophodno je da se gradi partnerski odnos između ponuđača i ugovornih organa te da se zajedno stvori i uradi dobra praksa. Bit će veliki izazov da se odradi taj preokret, od sadašnje primjene najniže cijene prema ekonomski najpovoljnijoj ponudi. Sve dok to bude realno i objektivno, mislim da smo na dobrom putu.
INTERVJU / Mersad Mujević, donedavni direktor Uprave za javne nabavke Crne Gore
/in BiH, ČASOPIS JAVNE NABAVKE, Intervju, Regija /by Azra IslamagićPropisi, i ako imaju propuste, ipak ne predstavljaju glavni problem javnih nabavki
Nekoliko je pokazatelja da postoji mnogo prostora za poboljšanje konkurencije, povjerenja, partnerstva, zajedničkih nastupa na EU tržištu, ali, zaista, da bi se to učinilo vidljivim, moramo svi čistiti slabosti, kaže Mujević
Razgovarala: Azra Islamagić-Mulahmetović
(Časopis “Javne nabavke”, feb.2019.)
Krajem 2018. godine Vlada Crne Gore donijela je odluku o ukidanju Uprave za javne nabavke, a njene nadležnosti stavljene su pod okrilje Ministarstva finansija. Ova odluka izazvala je brojne polemike, no stav Vlade ostao je nepromijenjen. Spomenute promjene svakako jesu tema ovog intervjua, ali ne i jedino o čemu smo razgovarali s prof. dr. Mersadom Mujevićem, donedavnim direktorom Uprave za javne nabavke Crne Gore, koji je stupanjem Odluke na snagu ostao bez funkcije.
Iako državnim granicama razgraničeni, ugovorni organi i ponuđači u cijelom regionu susreću se s manje-više sličnim problemima koje je potrebno rješavati sistemski, temeljito i, na koncu, vrlo marljivo. Za razliku od BiH, koja je prilično napredovala u segmentu elektronskih javnih nabavki, Crna Gora učinila je tek prve korake kada je riječ o tom pitanju. S druge strane, uočit ćete i neka pitanja koja su u tamošnjem sistemu možda bolje riješena u odnosu na aktuelne zakonske propise, a shodno tome i praksu u BiH.
Dakle, o svemu pomalo razgovarali smo s Mujevićem, izuzetnim stručnjakom i velikim prijateljem BiH, za koju je posebno vezan još od studentskih dana.
Rad državne uprave
“Na osnovu Zakona o državnoj upravi, Vlada Crne Gore je na sjednici od 13. decembra 2018. donijela Uredbu o organizaciji i načinu rada državne uprave. Ovom uredbom osnivaju se ministarstva i organi uprave, utvrđuju upravne oblasti za koje se organi državne uprave osnivaju, kao i organizacija i način rada državne uprave, te uređuju druga pitanja od značaja za njenu organizaciju i rad.
Ovom uredbom status samostalnog pravnog lica gubi Uprava za javne nabavke i sve poslove iz njene nadležnosti preuzima Ministarstvo finansija. Danom stupanja na snagu ove uredbe (31.12.2018) preuzima i državne službenike i namještenike koji su vršili preuzete poslove, opremu i službenu dokumentaciju. Sve u svemu, bez jasnog obrazloženja, uz odsutnost stručne rasprave i bez uporedne prakse”.
“Ne postoji, barem meni, poznata uporedna praksa u regionu, u Evropskoj uniji, koja bi mogla opravdati prijedlog Ministarstva javne uprave na način da ukida jedan organ uredbama, a da je taj isti organ konstituisan zakonom. Možda postoji takva analiza, međutim, o tome nisu sudile javnost i struka. Ovo je teško i objašnjivo ako uzmemo u obzir da je Uprava za javne nabavke predvodnica u regionu EU integracije u pogledu ispunjavanja obaveza iz Poglavlja 5. Javne nabavke, da smo na samom kraju usvajanja novog Zakona o javnim nabavkama i već nekoliko mjeseci se realizuje važan projekt uvođenja elektronskih javnih nabavki…
Sve to, kao i mnoge druge aktivnosti, ovaj tim od 21 službenika vodio je veoma kvalitetno, što jasno pokazuje konsenzus mnogih domaćih i međunarodnih stručnjaka i njihovih izvještaja. Nadam se da ovaj „izum“ našeg Ministarstva javne uprave neće postati pravilo”.
“Crna Gora sve do posljednjih izmjena iz 2017. godine je bila ocijenjena u izvještajima EK kao zemlja s umjerenim napretkom. Usvajanjem izmjena iz 2017. godine EK jasno ukazuje i ističe, između ostalog, „...izmjene Zakona o javnim nabavkama iz juna 2017. godine predstavljaju nazadovanje u pogledu pravnog usklađivanja…“
Ovakva konstatacija dala je Crnoj Gori krila da hitno krene u usklađivanje i izradu novog Zakona o javnim nabavkama koji je Vlada planirala da usvoji do kraja prvog kvartala 2019. godine, s direktivama EK iz 2014. godine.
Usklađenost zakonodavnog okvira u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori s pravnom tekovinom EU od izuzetnog je značaja ne samo zbog potrebe da postupci javnih nabavki, koji predstavljaju vrlo stručne i složene postupke, budu zakoniti, usklađeni s načelima javnih nabavki, i u tom smislu transparentni, efektivni, da omogućavaju efektivno tržišno nadmetanje privrednih subjekata, da omogućavaju jednak tretman svih zainteresovanih privrednih subjekata, bez diskriminacije, naročito malih i srednjih preduzetnika, već dodatno i zbog činjenice da se ista pravila javnih nabavki primjenjuju u slučaju provođenja projekata finansiranih iz evropskih strukturnih investicionih fondova i dr”.
“Kao što sam već kazao, sve do pomenutih izmjena ZJN, a u skladu sa Strategijom razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori, sistem javnih nabavki, uz manje poteškoće i na strani naručilaca i na strani ponuđača, dosta je kvalitetno funkcionisao. Doduše, za taj kvalitet treba da se potrude obje strane. Da bi se napravio iskorak iz začaranog kruga o tome je li zakon dobar ili loš, napor mora da napravi i poslovni sektor i da jasno izrazi namjeru, a potom i da demonstrira viši nivo integriteta u javnim nabavkama.
Poslovnom sektoru će biti jednostavnije da napravi ovaj iskorak u nekoj vrsti koalicije koja bi omogućila da se inicijativa ne identifikuje s jednom ili nekoliko kompanija koje bi mogle da snose negativne posljedice ovakvog djelovanja.
Propisi, i ako imaju propuste i ne pružaju idealno štivo, ipak ne predstavljaju glavni problem. To svakako predstavlja ustaljenost „burazerskog“ poslovanja i odnosa koji se smatraju normalnim ponašanjem, te kolektivne svijesti gdje je zastupljeno mišljenje da ako se ne dira u moj džep, ne tiče me se. Načelo „ja tebi – ti meni“ je stavljeno iznad finansijskog interesa i ekonomičnog trošenja novca – predstavlja jedinu mogućnost za dolaženje do veće svote novca za pojedince koji odlučuju. Zbog toga i sve zakonske mogućnosti često ostaju neiskorišćene.
Podizanje javne svijesti
“Ideja svakog našeg susreta je da se pokuša dati odgovor na nekoliko važnih pitanja s kojima se susreću politika javnih nabavki, institucije sistema, regulatorna tijela, ponuđači i drugi, a što globalno treba da našem društvu omogući daljnju demokratizaciju i razvoj.
S obzirom na to da su pravni nedostaci i, prije svega, praksa u sistemima javnih nabavki, ne samo u Crnoj Gori već i u drugim zemljama zapadnog Balkana, prepoznati kao jedan od ključnih mehanizama za preveniranje korupcije, uprave/agencije kroz saradnju upravo prave važan iskorak ka dodatnom podizanju javne svijesti i promociji principa dobre uprave.
Vjerujući da se proces evropskih integracija može iskoristiti za suštinsku transformaciju zemlje, smatram da svaki naš susret zaista predstavlja jedan vid pritiska na institucije da otklone sve prepreke u procesu uspostavljanja efikasnog sistema javnih nabavki i jačanja odgovornosti u trošenju javnih sredstava”.
“Nekoliko je pokazatelja da postoji mnogo prostora za poboljšanje konkurencije, povjerenja, partnerstva, zajedničkih nastupa na EU tržištu i dr. Ali, zaista, da bi se ta saradnja i partnerstvo učinili vidljivim, moramo sve slabosti čistiti, ne samo ovu koju ste naveli, nizak stepen ponuđača po postupku, ima tu još pitanja. Naprimjer, još imamo najnižu cijenu kao dominantan kriterijum, na inovativnoj strani, analize pokazuju da nabavka inovacija nailazi na različite prepreke, javna nabavka oslanja se na otvorenu konkurenciju kako bi pružila najbolju vrijednost za javni novac. Ovaj postupak u posljednje vrijeme gubi na intenzitetu.
Zatim, raste broj ponuđača s jednom ponudom (narastao je sa 17% na 30%) u Crnoj Gori. Prosječan broj ponuda takođe je u padu. Malo i srednje poduzetništvo osvaja 45% vrijednosti javnih ugovora iznad praga EU, što je znatno ispod njihove težine u privredi”.
“Za korupciju u javnim nabavkama ima lijeka, ali je njegova primjena složena i zahtijeva aktivnost velikog broja aktera i stalno prilagođavanje. Ne radi se o jednom zasvagda datom receptu koji, jednom primijenjen, daje trajne efekte. Međutim, elementi rješenja relativno su konstantni. Ipak, bez efikasnog pravosuđa ni puna primjena ovih principa neće obezbijediti rezultate”.
“Kontinuitet saradnje s Agencijom za javne nabavke daje mi za pravo da ovu saradnju ocijenim kao veoma plodotvornom. Počela je sa uvaženom kolegicom Dženitom Fočo pa evo nastavlja se sa kolegom Salčinom”.
“Da, zaista moji najbolji dani na Bjelavama, u Vogošći… Na Saobraćajnom fakultetu. Koliko god da sam pobjegao u materiju javnih nabavki, ja se nijesam odrekao svoje osnovne kvalifikacije – bezbjednost drumskog saobraćaja, te sam, u tom smislu, magistrirao i doktorirao baš braneći teme o bezbjednosti saobraćaja…. Danas sam aktivni član Udruženja saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine, član Udruženja inženjera konsultanata Crne Gore, kao i član Inženjerske komore Crne Gore, i na taj način učestvujem u različitim projektima u BiH i CG kada se govori o bezbjednosti saobraćaja”.
Pravna zaštita
“Svrha svih ovih „priručnika“, u okviru opšteg cilja, bila je podizanja javne svijesti o značaju pravilnog provođenja postupaka javnih nabavki, kao i da se obezbijede alatke korisniku javnih nabavki s najboljom praksom koja je usmjerena na pružanje praktičnih smjernica službenicima javnih nabavki”.
Preciznije, svrha ovih priručnika je da pomognu službenicima koji su uključeni u postupke javnih nabavki, tako da budu u mogućnosti da efikasno, ekonomično i efektivno vrše nabavku, uzimajući u obzir komercijalne aspekte i djelovanje – istovremeno – u crnogorskom pravnom okviru.
U isto vrijeme, priručnici su bili važni i za ponuđače, kako bi bili u potpunosti informisani o nacionalnim postupcima javnih nabavki i učestvovali u istim, uz povećanu mogućnost uspješnosti”.
“Zaštita prava ponuđača i javnog interesa, u svim fazama postupka javne nabavke, obezbjeđuje se na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o javnim nabavkama. Na pitanja koja nijesu uređena ovim zakonom, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje upravni postupak. Prema odredbama našeg zakona, Državna komisija je nadležna za rješavanje po žalbama u postupcima javnih nabavki. Državna komisija je samostalno i nezavisno tijelo koje imenuje Vlada Crne Gore, a koja se tokom proteklih godina svojim djelovanjem i praksom ustalila kao vrlo djelotvoran korektiv sistema javnih nabavki.
Iz same prirode žalbenog postupka proizlazi da pominjanje Državne komisije izaziva u određenoj mjeri podvojene reakcije, percepcija onih stranaka koje su uspjele u žalbenom postupku je pozitivna, dok isto tako stranke postupka koje nijesu uspjele, ne dijele tu percepciju. U postupku javne nabavke iz člana 61. stav 1. tačka 3. ovog zakona (hitne), žalba ne prekida daljnje aktivnosti naručioca u postupku javne nabavke, ukinuto je ovlašćenje naručioca u vezi s izjavljenom žalbom (sada čl. 129) koje je glasilo:
„Ako naručilac ocijeni da je žalba u cijelosti ili djelimično osnovana, može, u roku od osam dana od dana prijema žalbe, da poništi odluku ili da je zamijeni drugom odlukom, ispravi učinjenu radnju u skladu sa zahtjevom iz žalbe ili poništi postupak javne nabavke, o čemu je dužan da obavijesti sve učesnike postupka.“
Državna komisija je dužna da odluči po žalbi u roku od 30 dana od dana prijema žalbe i kompletnih spisa predmeta. Rok se može produžiti najviše za 15 dana u slučaju potrebe angažovanja vještaka, pribavljanja mišljenja nadležnih organa i obimnosti dokumentacije u postupku javne nabavke, o čemu se obavještavaju podnosilac žalbe i naručilac.
Odluku Državna komisija, u roku od tri dana od dana donošenja, objavljuje na svojoj internet-stranici. Danom objavljivanja odluke na internet-stranici Državne komisije smatra se da je ista uredno dostavljena strankama u postupku”.
“Gledano s ove vremenske distance, cilj je postignut, broj žalbi je smanjen, međutim, kao posljedica te izmjene zakona došlo je do nekoliko neželjenih efekata.
Pristup pravnoj zaštiti je zbog visine naknade znatno sužen MiSP koji jednostavno nijesu mogli ili htjeli rizikovati iznos naknade za uspjeh u žalbenom postupku. Isto tako pojavio se problem kod naručilaca, jer se većinom radi o korisnicima državnog ili lokalnih budžeta u kojima nije bilo moguće kao plansku stavku predvidjeti iznose naknada kada ponuđači u žalbenom postupku uspiju sa žalbom pa obaveza naknade troškova pada na teret naručioca.
Vrijedno smo radili posljednjih nekoliko godina
“U mojoj zemlji, mogu slobodno reći, i ne postoje e-Nabavke, tako da tu zadovoljavajućeg rješenja nemamo. Međutim, vrijedno smo radili posljednjih nekoliko godina na uspostavljanju ovog sistema. Novembra 2018. godine potpisali smo Ugovor s najpovoljnijim ponuđačem na uspostavljanju ovog sistema na način:
– postupak prije dodjele javne nabavke (e-objave; e-tenderska dokumentacija; e-podnošenje ponuda; e-pregled i ocjena ponuda; e-dodjela javne nabavke) i
– postupak poslije dodjele javne nabavke (e-narudžbe; e-računi i e-plaćanja).
Plan je da se ovaj posao završi u roku od 36 mjeseci i svaka pomoć je dobrodošla.
VEZANI ČLANCI
Za čaopis „Javne nabavke“ govore Mersad Mujević, Nikos Manolopoulos…
AJN uz punu podršku EU, USAID-a i GIZ-a predstavio projekte za unaprijeđenje sistema javnih nabavki
Đenan Salčin: Od 2020. godine svi postupci će morati završiti e-aukcijom
Podsticaji: Do crnogorskog pasoša preko investicija
/in Biznis Vijesti, Regija /by Azra IslamagićProgram za sticanje crnogorskog državljanstva preko investicija trajaće tri godine, počev od 1. januara 2019. godine. U tom periodu može se prihvatiti najviše 2.000 zahtjeva, pišu vijesti.me.
To je predviđeno Odlukom Vlade o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo.
Na sjednici Vlade održanoj 22. novembra ocijenjeno je da ulaganja treba da doprinesu razvoju manje razvijenih opština i intenziviraju projekata u oblasti turizma, poljoprivrede i prerađivačke industrije.
Jedan od uslova je da za crnogorsko državljanstvo može aplicirati stranac koji nije pravosnažno osuđen. Također to mora biti stranac za kojeg je agent za ocjenu međunarodne podobnosti dao pozitivno mišljenje. To mišljenje mora uključivati dokaz o porijeklu novca.