Đenan Salčin: Od 2020. godine svi postupci će morati završiti e-aukcijom

Nakon imenovanja od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Đenan Salčin došao je sredinom februara 2017. godine na mjesto čelnog čovjeka Agencije za javne nabavke. Prve radne dane iskoristio je za upoznavanje s uposlenicima i obilazak filijala u Mostaru i Banjoj Luci. Za početak, želio je iz prve ruke dobiti informacije i steći prve dojmove.

Razgovarala: Azra Islamagić-Mulahmetović

Prema uređenosti Agencije, direktor ima četiri zamjenika koja su ujedno i šefovi sektora. Zato je na samom početku Salčin održao kolegij na kojem je dobio saznanja o onome što je urađeno i planovima za 2018. godinu.

Vrlo je bitno, smatra, da uposlenici dobiju osjećaj pripadnosti i da se definira akcioni plan iz kojeg proizlaze pojedinačni za svaki sektor, i to s jasnim parametrima – šta, ko, kada. Upravo je preuzimanje funkcije bilo prvo pitanje koje smo uputili direktoru Agencije za javne nabavke.

 

Budžet i kadrovi

Šta ste zatekli u momentu imenovanja na mjesto direktora Agencije i šta se promijenilo od januara do danas pod krovom AJN-a?

– Otvoreno sam rekao šta očekujem od svakog pojedinca i da se definitivno mora poraditi na imidžu Agencije, unaprijediti saradnja s nevladinim sektorom kao i proaktivnija uloga u saradnji s drugim institucijama. Uveli smo redovne mjesečne kolegije, definirali prioritete i praćenje realizacije svakog pojedinačnog projekta. Svakako, moram istaći izrazito skroman budžet koji imamo na raspolaganju, kao i nedostatak kadrova, a što nastojimo promijeniti u 2018. godini. Upravo smo u dogovorima sa MFIT-om o potrebama, da bismo ispunili očekivanja i realizirali preuzete obaveze. Do kraja godine u planu imamo organizaciju „Dana otvorenih vrata AJN“, koji će se održati u sjedištu Agencije, kao i filijalama u Mostaru i Banjoj Luci, a cilj je upoznavanje javnosti s radom Agencije, jer većina ljudi, u stvarnosti, ne zna šta Agencija zapravo radi.

Dakle, molim Vas da razjasnimo, šta je funkcija AJN-a?

– Agencija za javne nabavke je institucija na nivou BiH koja obavlja stručne poslove u oblasti javnih nabavki, kao što su predlaganje propisa iz ove oblasti, pružanje pomoći ugovornim organima i ponuđačima u vezi s primjenom zakona, razvijanje elektronskih informatičkih sistema,  praćenje primjene Zakona o javnim nabavkama i slično. Najčešći problem s kojim se susrećemo pri „identificiranju“ Agencije jeste mišljenje da Agencija može utjecati na donošenje odluka i dodjeljivanje ugovora ponuđačima, što je potpuno pogrešno, jer  je sistem javnih nabavki kreiran tako da je svaki javni organ potpuno i samostalno odgovoran za svoju nabavku. Drugi problem s kojim se susrećemo jeste taj što se često zamjenjuju uloge Agencije i Ureda za razmatranje žalbi koji je odgovoran za odlučivanje po žalbama u postupcima javnih nabavki. Dakle, Agencija i Ured su dvije potpuno razdvojene institucije, mi obavljamo više stručni, savjetodavni dio i održavanje Portala javnih nabavki, dok je Ured odgovoran za rješavanje po žalbama.

U tom smislu, jasno je da mnogi tenderi dižu prašinu. Međutim, šta Agencija zaista može uraditi, odnosno šta je u njenoj moći, a šta ne?

– Ono što je prvenstveno potrebno uraditi jeste podići svijest među ugovornim organima o odgovornosti koja je na njima kada provode tendere, odnosno troše javni novac, novac svih građana BiH. Dakle, Agencija može utjecati savjetodavno, svaki zainteresirani akter javne nabavke može se obratiti pitanjem Agenciji i dobit će odgovor. Zatim, može reagirati na nepravilnosti u obavještenju o nabavci ili prema zahtjevu ponuđača da netko provodi nepravilnu nabavku te dati preporuku da se to izmijeni. U procesu je pravilnik o prekršajnim prijavama te će Agencija uskoro moći pokretati prekršajne prijave ako je primijećeno kršenje Zakona.

Agencija se kontinuirano obraća ugovornim organima ako se uoče nepravilnosti u obavještenjima o nabavci, prema zahtjevima ponuđača i slično. Naprimjer, Agencija je u 2016. godini uputila 152 akta o monitoringu (praćenju postupka primjene Zakona), a pregledano je cca. 7.000 obavještenja o nabavci. Od toga, 43 dopisa upućena su za izjašnjenje ugovornih organa prema zahtjevima ponuđača, 45 dopisa zbog provođenja pregovaračkog postupka, 50 dopisa u kojima je uočena greška u obavještenju te 14 dopisa u kojima je sugerirano da se postupi prema preporuci Agencije. Ono što Agencija ne može učiniti jeste to da ne može procesuirati ugovorne organe zbog kršenja Zakona, jer je to u nadležnosti drugih institucija.

 

Gorući problem

Nepotpuna tenderska dokumentacija jedan je od gorućih problema zbog kojih ugovorne strane samo gube vrijeme, na koji način se takav problem može svesti na minimum?

– Tenderske dokumentacije pripremaju komisije ugovornih organa, pa je tu često problem što članovi komisija nekad nemaju potrebnu stručnost koja se traži za određeni predmet nabavke. Dakle, stručno osoblje je nužno za jednu kvalitetnu tendersku dokumentaciju. S druge strane, isti ljudi pripremaju tenderske dokumentacije i rade poslove komisije, odnosno otvaranja ponuda, donošenja zapisnika i drugo. Također, problem je što su godinama jedni te isti ljudi u komisijama, pa naravno da imate i smanjenu efikasnost, a samim tim i nepotpune tenderske dokumentacije.

U ovom smislu, mi radimo na donošenju pravilnika o obuci u oblasti javnih nabavki, tako da bi službenici koji rade na tenderskim dokumentacijama u ugovornim organima svake godine prolazili određeni broj obuka, slično kako se to radi kod certificiranih računovođa.

Ti bi službenici prolazili i određeni broj obuka svake godine i u zavisnosti od organizacije i veličine ugovornog organa, obavljali manje–više poslove vezane za pripremu tenderskih dokumentacija.

Kao direktor AJN-a, odgovorni ste Vijeću ministara BiH, no, ipak, ne smijemo zaboraviti da jednogodišnji program rada donosite i uz saglasnost Odbora Agencije. Shodno tome, kažite nam nekoliko značajnih stvari koje su pred Agencijom, a bit će realizirane u jesenjem i zimskom periodu?

– Prije svega, najznačajniji projekt koji je pred nama jesu izmjene i dopune postojećeg Zakona o javnim nabavkama. Dakle, trenutni zakon nije u potpunosti usklađen s evropskim direktivama, iako dobrim dijelom jeste, pa bi izmjene prvenstveno išle u tom smjeru. Također, planirano je uklanjanje određenih tehničkih grešaka. Naravno, izmjene Zakona vodile bi izmjenama podzakonskih akata koji se tiču javnih nabavki.

Nadalje, pred nama je postupak nadogradnje Portala javnih nabavki, tako da bi se uvele nove funkcionalnosti i za ugovorne organe i ponuđače i za ostalu zainteresiranu javnost. Dakle, neke od planiranih funkcionalnosti bi bile razvoj mobilnih aplikacija za pregled i pretragu Portala, elektronsko podnošenje ponuda, otvaranje i evaluacija elektronskih ponuda, odnosno, još jedan korak dalje u prelasku na potpuni elektronski sistem javne nabavke.

Dakle, izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama shvaćene su vrlo ozbiljno?

– Kako sam naveo u odgovoru na prethodno pitanje, to je najznačajniji projekt koji nas čeka u budućem periodu. Agencija maksimalno ozbiljno pristupa ovom poslu, u fazi smo proširivanja radne grupe koja će sačiniti prijedlog izmjena i dopuna Zakona. U radnu grupu službenika koji će raditi na pripremi su uključeni, osim službenika Agencije, članova Ureda za razmatranje žalbi, službenici Direkcije za evropske integracije te će se uključiti i službenici većine institucija Vijeća ministara BiH.

Također, spomenuo bih da će sva zainteresirana javnost biti uključena u proces priprema izmjena, tako da će bilo koja zainteresirana osoba moći dati svoj prijedlog putem e-konsultacija, kada za to dođe vrijeme. Organizirat ćemo i radionice s temom „Izmjena i dopuna ZJN“, kojima će, osim predstavnika Agencije i članova radne grupe, prisustvovati predstavnici nevladinih organizacija s kojima, moram istaći, imamo izrazito fer i korektnu saradnju jer su nam veoma bitni mišljenje i njihovi stavovi. Cilj nam je uključiti što više faktora kako bi predložene izmjene i dopune imale podršku šire zajednice i bile alat za poboljšanje Zakona za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.

E-Aukcije i e-nabavke sve su češće u praksi javnih nabavki u BiH. Odvijaju li se ovi postupci prema očekivanjima, s obzirom na to da i dalje vrijede za novitet?

– E-aukcije su provođenje dijela postupka javne nabavke kojim se omogućuje podnošenje nižih cijena. U 2017. godini svi javni organi su dužni završiti najmanje 30% svojih postupaka javnih nabavki upotrebljavajući e-aukciju, ako je najniža cijena kriterij za dodjelu ugovora. Od 2020. godine, svi postupci će morati završiti e-aukcijom. E-aukcije se odvijaju prema očekivanjima, nije bilo nekih većih problema do sada.

Koje su to prednosti i mane e-aukcije i koliko one mogu donijeti dobro običnom građaninu? 

– Prednosti su te što se provođenjem e-aukcije ostvaruju budžetske uštede. Naprimjer, u prvih osam mjeseci održano je 1.040 e-aukcija (faza tenderske procedure) te ostvarena ušteda u iznosu 983.803, 58 KM. Svaka ušteda je značajna i dobrodošla te smatram da se već pokazuje značajan potencijal u pogledu smanjenja budžetskih troškova i trošenja javnog novca, tj. novca bh. građana.

Što se mana tiče, možda uvođenja e-aukcije ugovornim organima i ponuđačima predstavlja, rekli bismo, izazov, ovakav jedan iskorak prema elektronskom sistemu i bilo im je potrebno određeno vrijeme da se prilagode promjenama. Svakako da je rješenje u edukaciji i obukama kako bi se preventivno djelovalo na moguće greške, jer iste dovode do ponavljanja postupaka e-aukcije, što stvara probleme za obje strane u postupku.

 

Transparentan proces  

U opće principe AJN-a potpada transparentnost, kao i to da se kandidati tretiraju jednako. Ipak, u medijima se često spominje da se tenderi namještaju?

– Kao što smo spomenuli, Bosna i Hercegovina je zemlja s decentraliziranim javnim nabavkama na način da su svi akteri javne nabavke sami odgovorni za ono što kupuju, prodaju i za proces putem kojeg se to sve odvija. Naravno, najveća odgovornost je na javnim, ugovornim organima dok troše državni novac. Lijek za korupciju u javnim nabavkama je prvenstveno transparentnost, odnosno oči javnosti uperene u cijeli proces nabavke. Tako da, što se tiče zakonske regulative, danas u jednom postupku javne nabavke imate transparentan proces, od objave planova nabavki na web-stranicama, objave obavještenja o nabavci, objave primjene pregovaračkog postupka, objave odluka kome je dodijeljen postupak, objave o realizaciji ugovora, i to je sve jedan transparentan proces koji, naravno, može biti i još transparentniji. Ako neko ne poštuje zakonske odredbe, onda neka i odgovara za to pred nadležnim institucijama.

U Evropi se već krenulo s objavama kompletnih ugovora i objavom svih platnih transakcija između ugovornih organa i ponuđača na njihovim e-portalima, a nadam se da ćemo se i mi moći u nekom budućem periodu pohvaliti takvim rješenjima.

Koje biste tendere izdvojili kao najkompleksnije, najznačajnije te najskuplje u 2017? Pojasnite i to jesu li u tekućoj godini završeni ili samo pokrenuti.

– Ima nekoliko višemilionskih ugovora i pokrenutih i završenih u ovoj godini. Do polovine septembra još nemamo službene informacije, ali prema podacima s Portala, imamo, recimo, otvoren postupak koji je zaključen na vrijednost ugovora 16.980.000,00 KM za izgradnju, opremanje i puštanje u pogon hidroelektrane. Radi se o ERS MP a.d. Trebinje, Elektrodistribucija Pale, a ugovor je dobio „Terex inženjering“ iz Bijeljine. Situacija je takva da podaci u procijenjenoj vrijednosti nisu neophodno obavezni u obavještenju o nabavci, već samo u obavještenju o dodjeli ugovora, tako da ćemo na kraju godine moći dati egzaktnije podatke.

Na kraju, iako će možda mnogima zvučati čudno, spomenimo i to da Agencija za javne nabavke BiH po mnogim pitanjima ima bolje riješene zakonske odredbe u odnosu na zemlje ne samo regiona nego i šire.

– Sam Zakon je u velikoj mjeri, ali ne potpuno usaglašen s direktivama EU, koje se tiču javnih nabavki. Zakonska rješenja su većinom preuzeta iz direktiva, a tako je i u zemljama okruženja. Također, doneseno je dvadeset podzakonskih akata koji upotpunjuju primjenu zakona. Ono po čemu, vjerovatno, iskačemo jeste jako dobro koncipiran Portal javnih nabavki, za koji nam stručnjaci iz domena informacionih tehnologija kažu da je jedan od boljih u regionu, što se tiče funkcionalnosti, preglednosti i sadržaja.

 

 Usluge prevođenja i obaranje tendera

 Jeste li imali priliku pregledati tendersku dokumentaciju za nabavku usluga prevođenja koja je itekako odjeknula u javnosti. Sličnu medijsku buru izazvalo je obaranje tendera za nabavku papira za izradu pasoša?

– Naravno, poznata su mi sva dešavanja u vezi s nabavkom usluga prevođenja. Međutim, Zakon o javnim nabavkama jasno navodi šta se može izuzeti iz postupka javne nabavke, a prema trenutnoj legislativi, nema osnova za izuzimanje nabavke usluga prevođenja, o čemu smo upoznali Direkciju za evropske integracije i Vijeće ministara, jer navedeni postupak upravo po osnovi direktiva EU ne može biti izuzet od zakona, a i prakse zemalja regije su pokazale da se izuzimanje pokazalo kao loš potez, jer je prijevod odgovora bio izrazito nekvalitetan, pa je bilo mnogo dodatnih pitanja od EU komisije, što je u konačnici dovelo do znatnog povećanja troškova i trošenja novca građana.

 

 Prednosti preferencijalnog tretmana

Dotaknimo se i preferencijalnog tretmana čiji je postotak za bh. ugovarače iz godine u godinu sve manji i manji. Kakvi su, zapravo, efekti, posebno u slučajevima kada, recimo, domaći ponuđač s višom cijenom dobiva tender pod olakšicom preferencijalnog tretmana. Da li se time dobiva ili gubi?

– Predviđeni preferencijalni tretman je u 2017. i 2018. godini 10%, u 2019. godini 5%. Dakle, ponuđači koji dokažu da ispunjavaju preferencijalni tretman na način da su osnovani u BiH i da je roba koju nude većim dijelom porijeklom iz BiH, odnosno da im je radna snaga iz BiH, umanjuju za 10% svoju ponudu u poređenju s drugim ponudama. Ugovor se na kraju zaključuje na stvarnu vrijednost, a preferencijalni tretman se koristi samo u svrhu poređenja. Dakle, domaći ponuđač ima i prednost i korist pri poređenju cijena sa stranim ponuđačima, a 10%, koliko trenutno iznosi preferencijal, nije mali iznos.