Priprema ponude i uvjerenja iz člana 45. stav (2) tačka a) ZJN

Svaka tenderska dokumentacija je cjelina za sebe, sa specifičnim zahtjevima ugovornih organa

 Priprema ponude i uvjerenja iz člana 45. stav (2) tačka a) ZJN  („Službeni glasnik BiH‟, broj: 39/14)

Piše: Alma Kaloper, diol ecc.

Časopis Javne nabavke, maj/2018

Usvajanjem Zakona o javnim nabavkama zakonodavac je imao namjeru, između ostalog, smanjiti troškove pripreme ponude za potencijalne ponuđače. Ujedno s tim namjera je omogućiti jednostavnije učešće ponuđačima u postupcima javnih nabavki. Rezultat toga svakako bi bilo i postizanje osnovnih principa ZJN. Dakle, „efikasno trošenje javnih sredstava‟, odnosno dobijanje „najbolje vrijednosti za javni novac‟. Ovakva očekivanja su u praksi, nažalost, samo djelimično postignuta.

Potencijalni ponuđači među uposlenima najčešće nemaju lica koja se isključivo bave javnim nabavkama i pripremom ponude. Dakako, nekada strogo formalna tumačenja ZJN-a i rješenja URŽ-a dovode u pitanje postizanje osnovnih principa ZJN.

S obzirom na složenost problematike, ovdje će biti obrađeni samo određeni opći problemi iz prakse, i to posebno član 45. ZJN.

Problematika općih odredbi koje se tiču tenderske dokumentacije

U posljednje vrijeme sve je više žalbi na neke formalne propuste izabranih ponuđača u postupku pripreme ponuda. Ovakve formalne propuste ugovorni organi su najčešće definirali kao manja odstupanja. Smatra se da ne utječu na konkurentnost i kvalitet ponude te, takve ponude nisu odbacivane. Ističemo da je URŽ BiH najčešće prihvatao ovakve žalbe kao osnovane, ne uvažavajući pri tome princip „efikasnog korištenja javnih sredstava‟.

U cilju izbjegavanja nepotrebnih žalbi te dobijanja kvalitetnih ponuda, potencijalnim ponuđačima treba skrenuti pažnju da vode računa o:

• Ponuda mora biti uvezana, sve stranice numerirane i svi priloženi dokumenti navedeni u obrascu za dostavu ponude (s popunjenim svim zahtijevanim podacima).
• Svaka ispravka ponude mora biti urađena u skladu sa zakonom i podzakonskim aktom. Naprimjer, precrtan iznos, naveden ispravan iznos, parafirana ispravka od lica koje je izvršilo ispravku, stavljen datum kada je ispravka urađena i pečat ponuđača.
• Nacrti ugovora ili okvirnog sporazuma moraju biti popunjeni od ponuđača te trebaju biti potpisani.
• Izjave iz člana 45. i 52. ZJN o javnim nabavkama moraju biti popunjene sa svim podacima.
• Garancija za ozbiljnost ponude, ukoliko je tražena, mora biti uvezana u skladu s podzakonskim aktima.
• Ponuđači moraju dostaviti referenc-listu, ukoliko je ona tražena kao uvjet tehničke i profesionalne sposobnosti, čak i onda kada ugovorni organ traži jednu potvrdu o uspješno izvršenom ugovoru.
• Referenc-lista, kao i priložene potvrde, odnosno izjave, mora se odnositi na završene, okončane ugovore: To jeste ne na ugovore koji su u toku. Ukoliko su priložene potvrde koje se odnose na ugovore koji su u toku, takve potvrde neće biti prihvaćene. Smatrat će se da je ponuđač nekvalificiran za konkretan postupak javne nabavke.

Poželjno je da ponuđači imaju, među uposlenicima, lice koje će se isključivo baviti javnim nabavkama. Naravno, ne postoji obaveza, to zavisi od ponuđača, veličine privrednog subjekta i organizacijske strukture.

Od 1. januara 2018. svi UO su dužni sve TD postavljati na Portal javnih nabavki i učiniti ih dostupnima, bez naknade. Ovo je pogodnost za ponuđače, jer nemaju troškova vezanih za eventualno preuzimanje tenderskih dokumentacija. To im omogućava i da na brz i jednostavan način imaju pristup postupcima javnih nabavki na jednom mjestu.

U BiH registrirano je više od 2.000 ugovornih organa. Prema podacima AJN, u BiH je 2016. godine zaključeno ugovora u vrijednosti od 2.382.987.2013,21 KM. Ovo govori o značaju i obimu javnih nabavki u našoj zemlji. S tim u vezi, jasna je i želja potencijalnih ponuđača da participiraju u javnim nabavkama.

Lična sposobnost ponuđača

(Član 45. Zakona o javnim nabavkama)

Potencijalni ponuđači su u ponudi dužni dostaviti vlastitu izjavu ovjerenu od nadležnog organa, da nisu isključeni iz postupaka javnih nabavki. Izjava je propisana Uputstvom za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH‟, broj: 90/14).

U praksi se često pojavljuju pitanja potencijalnih ponuđača o tome „ko je to nadležni organ?‟ U smislu Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa, Zakona o sudovima i Zakona o notarima, ovlašteni organi u BiH su općinski organi uprave, sudovi i notari.

Ovdje svakako treba istaći činjenicu o kojoj često potencijalni ponuđači ne vode računa kod davanja izjave. Naime, u samoj izjavi koju potpisuje ovlašteno lice ponuđača jasno stoji, između ostalog, sljedeće:

„Nadalje, izjavljujem da sam svjestan da krivotvorenje službene isprave, odnosno upotreba neistinite službene ili poslovne isprave, knjige ili spisa u službi ili poslovanju kao da su istiniti, predstavlja kazneno djelo predviđeno kaznenim zakonima u BiH. Te da davanje netačnih podataka u dokumentima kojima se dokazuje lična sposobnost iz člana 45. ZJN. Predstavlja prekršaj za koji su predviđene novčane kazne od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za ponuđača (pravno lice) i od 200,00 KM do 2.000,00 KM za odgovorno lice ponuđača.‟

Dakle, davanje netačnih podataka podrazumijeva i krivičnu odgovornost lica koje je dalo izjavu.

Često se dešava da je dostavljena potpisana izjava ovjerena od nadležnog organa, ali izjavu nije dalo ovlašteno lice za zastupanje ponuđača.

Bitne činjenice koje svakako moraju znati i potencijalni ponuđači i članovi Komisija za nabavke su svakako sljedeće:

a) Podzakonskim aktom je definirano da izjavu daje lice… U svojstvu predstavnika privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti ____ (navesti položaj, naziv privrednog društva ili obrta ili srodne djelatnosti). Dakle, navodi se ime i položaj lica koje daje izjavu;

b) U aktima o registraciji navedena su lica koja su ovlaštena za zastupanje privrednog subjekta, odnosno ponuđača;

c) U slučaju davanja neistinitih podataka predviđene su kaznene odredbe kako za pravno tako i za odgovorno lice. Nedvojbeno je da izjave može potpisati samo ovlašteno lice ili njegov punomoćnik. U slučaju kada je izjavu dao punomoćnik, punomoć bi trebala biti dostavljena uz izjavu.

Prilikom dostave dokumentacije od najpovoljnijeg ponuđača, najveće probleme u praksi predstavlja dostava dokaza iz člana 45. stav (2) tačka a) ZJN. Riječ je o „uvjerenju nadležnog suda kojim se dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca.‟ Najčešće pitanje koje se ovdje postavlja jeste koji je to sud nadležan i tu nastaju problemi.

VEZANI ČLANCI  IZЈАVА о pоvјеrlјivоsti, nеpristrаsnоsti i nеpоstојаnju sukоbа intеrеsа

 

Naime, sudovi na različitim nivoima vlasti imaju i različite nadležnosti. Sud Bosne i Hercegovine, s obzirom na odredbe Krivičnog zakona BiH, nadležan je za krivična djela iz  člana 204. do 229. Krivični zakoni entiteta i Distrikta Brčko BiH također definiraju određena krivična djela i nadležnost za njihovo procesuiranje.

S druge strane, članom 14. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u sudovima (CMS), („Službeni glasnik BiH‟, broj: 04/16), propisano je da pravosudne institucije mogu međusobno razmjenjivati elektronske dokumente koji su potpisani kvalificiranim elektronskim potpisom.

Članom 19. stav (2) Pravilnika definirano je sljedeće:

„Referent izdaje uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka nakon što provjerom podataka u CMS-u utvrdi da se protiv lica ne vodi krivični postupak pred sudovima u BiH.‟

U skladu s navedenim odredbama, svaki sud u Bosni i Hercegovini trebao bi moći izdati Uvjerenje iz člana 45. stav (2) tačka a) ZJN.

Ugovorni organi u TD zahtijevaju od izabranog ponuđača da dostavi uvjerenja izdata od nadležnog suda, kako je to propisano odredbama Zakona. S obzirom na činjenicu da ponuđači najčešće nemaju zaposlenih lica koja se isključivo bave javnim nabavkama, isti se obraćaju osnovnim/općinskim sudovima koji im izdaju uvjerenja u skladu s članom 45. stav (2) tačka a) ZJN. Takva uvjerenja izdaju skoro svi općinski sudovi u FBiH i osnovni sudovi u RS-u.

Navest ćemo neke primjere:

Općinski sud u Sarajevu izdaje Uvjerenje o činjenicama iz službene evidencije u kojem se navodi:

„Provjerom kroz CMS bazu podataka utvrđeno je da pred ovim sudom za pravno lice … U krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđeno za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji za korupciju, prevaru ili pranje novca, a sve u smislu člana 45. stav 2. tačka a. ZJN u BiH („Službeni glasnik BiH‟, broj: 39/14). Uvjerenje se izdaje na zahtjev imenovanog pravnog lica, a služit će u svrhu prijave na tender te se u druge svrhe ne može koristiti.‟

Općinski sud Tuzla izdaje Uvjerenje o činjenicama iz službene evidencije u kojem se navodi:

„Provjerom kroz CMS bazu podataka utvrđeno je da pred ovim sudom za… U krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđeno za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji za korupciju, prevaru ili pranje novca, a sve u smislu člana 45. stav 2. tačka a. ZJN u BiH („Službeni glasnik BiH‟, broj: 39/14). Uvjerenje se izdaje na zahtjev imenovanog pravnog lica, a služit će u svrhu prijave na tender te se u druge svrhe ne može koristiti.‟

Osnovni sud u Banjoj Luci izdaje Uvjerenje kojim „potvrđuje da protiv pravnog lica …, JIB … MB … pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci nije podignuta optužnica koja je stupila na pravnu snagu i nije izrečena pravosnažna presuda u krivičnom postupku, kojom se osuđuje za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca. Uvjerenje se izdaje u svrhu učešća na tenderu…‟

Osnovni sud u Bijeljini izdaje Uvjerenje kojim potvrđuje: „Da s danom izdavanja ovog uvjerenja kod ovog suda protiv… … JIB: … nije izrečena pravosnažna presuda u krivičnom postupku, kojom se osuđuje za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca. Uvjerenje se izdaje na osnovu provjere kroz Sistem za automatsko upravljanje sudskim predmetima (CMS sistem) koji vodi ovaj sud. Služit će imenovanom u svrhu učešća na tenderu…‟

Izdavanje ovih uvjerenja općinski/osnovni sudovi naplaćuju u skladu sa Zakonom o sudskim taksama entiteta odnosno kantona u Federaciji BiH.

Analizirajući navedena uvjerenja, nekoliko neupitnih činjenica odnosi se na sve:

– CMS baza podataka,

– evidencija koju vodi isključivo sud koji izdaje uvjerenje,

– u skladu s članom 45. stav (2) tačka a) ZJN,

– i u svrhu učešća na tenderu.

Uvjerenje Suda BiH

Sud BiH izdaje uvjerenje „da protiv pravnog lica … nije izrečena pravosnažna osuđujuća presuda za krivična djela organiziranog kriminala, prevaru, korupciju i pranje novca pred Sudom Bosne i Hercegovine.‟

Dakle, samo pred Sudom BiH, a ne i pred ostalim sudovima u BiH.

Prednost za ponuđače je što ovo uvjerenje mogu dobiti jednostavno, brzo i bez dodatnih troškova. Naime, ponuđači mogu uputiti zahtjev Sudu BiH elektronskim putem, uz navođenje kontakt podataka. Vrlo brzo, u roku od nekoliko dana Sud BiH im dostavlja faksom Uvjerenje. Isto potom šalje i poštom na adresu navedenu u zahtjevu, bez bilo kakvih troškova za ponuđače.

Stav Agencije za javne nabavke BiH

Na portalu www.javnenabavke.ba postavljen je zvaničan stav Agencije za javne nabavke BiH u vezi s pitanjem nadležnog organa u BiH koji izdaje Uvjerenje iz člana 45. stav (2) tačka a) ZJN i glasi:

„Sud BiH za pravna lica i drugi sudovi i MUP-ovi u BiH izdaju potvrde za određena krivična djela, ali ne za sva krivična djela iz člana 45. stav (2) tačka (a).‟

Dakle, shodno mišljenju spomenute, nadležnost za izdavanje ovih uvjerenja ima Sud BiH.

Međutim, mišljenjem iste Agencije, broj: JN2-01.7-1-495-6/17 od 14. 09. 2017. godine dato je dodatno pojašnjenje u kojem stoji:

„… Ukoliko ponuđač dostavi uvjerenje izdato od bilo kojeg suda u BiH iz kojeg je vidljivo da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivična djela iz člana 45. stav (1) tačka a) Zakona – tada takva ponuda ne može biti odbačena bez obzira na činjenicu što uvjerenje nije izdato od Suda BiH.

Međutim, nije prihvatljivo uvjerenje izdato od bilo kojeg suda u BiH u kojem nisu naznačena sva navedena krivična djela, već samo neka od njih ili uvjerenja suda koji uopće ne vodi evidenciju o navedenim krivičnim djelima. U takvim slučajevima ponuđač se mora obratiti Sudu BiH u pogledu pribavljanja navedenog uvjerenja.‟

Ovdje se postavlja jasno pitanje: Ako općinski/osnovni sud izda uvjerenje, mogu li ugovorni organi provjeravati nadležnost sudova? Odnosno, vode li sudovi takve evidencije ako nisu nadležni za sva djela propisana članom 45. stav (1) tačka a) ZJN? Postupaju li u skladu s Pravilnikom o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u sudovima (CMS)?

Rješenja Ureda za razmatranje žalbi BiH

Primjeri različitog postupanja po sličnim ili identičnim pitanjima

Rješenjem URŽ-a BiH, broj: JN2-02-07-1-369-9/16 od 11.08.2016. godine, prihvaćen je navod žalioca da je Uvjerenje iz člana 45. stav (2) tačka a) ZJN izdao Osnovni sud u Gradišci, a ne Sud BiH. Dakle, u ovom slučaju URŽ BiH je stava da Osnovni sud ne može izdati Uvjerenje iz člana 45. stav (2) tačka a) ZJN.

Prema rješenjima URŽ-a BiH iz 2017. godine, navodi žalioca, koji se tiču nenadležnosti osnovnih/općinskih sudova, odbijeni su kao neosnovani.

U rješenju broj: JN2-01-07-1-501-7/17 od 30.08.2017., žalbeni navod da je uvjerenje iz člana 45. stav 2) tačka a) ZJN izdao nenadležan sud, odnosno sud koji nema „cjelokupnu evidenciju‟, odbijen je kao neosnovan.

U rješenju se, između ostalog, navodi:

„Uvidom u ponudu ponuđača … d.o.o., ovaj organ je utvrdio da je isti na stranici 11/66. dostavio Izjavu o ispunjenosti uvjeta iz člana 45. stav 1. tačka od a) do d) ZJN potpisanu i ovjerenu na način kako je zahtijevano. Istovremeno, izabrani ponuđač je dostavio Uvjerenje Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj: 071-0-Su-I-17-001044 od 04.05.2017. godine, kojim se potvrđuje da protiv pravnog lica … d.o.o. … pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci nije podignuta optužnica koja je stupila na pravnu snagu i nije izrečena pravosnažna presuda u krivičnom postupku kojom se osuđuje za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca. …

Ovaj organ cijeni da je žalbeni navod neosnovan jer je sporni dokument Uvjerenje Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj: 071-0-Su-I-17-001044 od 04.05.2017., izdat od nadležnog organa, institucije koja vodi relevantnu evidenciju, što je u skladu sa zahtjevom UO iz tačke 6.1.2 a) TD.‟

PRETPLATI SE

Također, rješenjem URŽ-a BiH, broj: JN2-01.07-1-495-10/17 od 28.09.2017., ovakav je žalbeni navod odbijen kao neosnovan pozivajući se na stav AJN BiH. U navedenom rješenju stoji:

„… ovaj organ cijeni da je žalbeni navod neosnovan jer je sporni dokument Potvrda Općinskog suda u Livnu. broj: 068-0-Su. 17-000-1014 od 01.08.2017. godine, izdata od nadležnog organa, te istom su obuhvaćena sva krivična djela iz člana 45. stav (1) tačka a) ZJN. te se ima smatrati da je ponuđač dostavio dokument u skladu sa zahtjevom ugovornog organa iz tačke 6.1.2 a) tenderske dokumentacije.‟

Dakle, URŽ BiH je odbio žalbeni navod, jer su na dostavljenoj potvrdi Općinskog suda nabrojana sva krivična djela iz člana 45. stav (1) tačka a) ZJN.

UO su najčešće u praksi prihvatali i uvjerenja izdata od općinskih i osnovnih sudova rukovodeći se principom „efikasnog trošenja javnih sredstava‟.

U situaciji kada je evidentno da pravosudni sistem u BiH nema jedinstven, efikasan i uvezan sistem evidencija, jedini ispravan način postupanja je prihvatanje Uvjerenje/potvrda izdatih od pravosudnih institucija na kojima su pobrojana sva djela iz člana 45. stav (1) tačka a) ZJN.

Eventualnim odbijanjem ponuda ponuđača koji dostave uvjerenja izdata od općinskih/osnovnih sudova gubitnici bi bili ponuđači, ali i UO. Općinski/osnovni sudovi bi trebali, ako nemaju cjelokupnu evidenciju, postupati u skladu s Pravilnikom o CMS bazi ili u skladu sa ZUP-om. Dakle, zahtjev stranke proslijediti nadležnom organu.

S druge strane, ugovorni organi, ukoliko bi odbijali takve ponude, doveli bi u pitanje princip  efikasnog trošenja javnih sredstava. Dešava se da ponuđači često u posljednji moment dostavljaju dokaze iz člana 45. ZJN. Tako da ne ostaje dovoljno vremena za dopunu te dokumentacije u ostavljenom roku.

Nažalost, nemamo uspostavljen sistem kvalifikacije ponuđača, kao što je to učinjeno u nekim zemljama u okruženju, koji bi ponuđačima još dodatno olakšao učešće u postupcima javnih nabavki.

Preporuka ugovornim organima je da u TD navode da najpovoljniji ponuđač može dostaviti Uvjerenje nadležnih pravosudnih institucija na kojem su taksativno nabrojana sva djela iz člana 45. stav (1) tačka a) ZJN.

Navedena formulacija bi bila u skladu s rješenjima Ureda za razmatranje žalbi BiH, te stavom Agencije za javne nabavke BiH iz 2017. godine.

Na ovaj način potencijalni ponuđači bi mogli uložiti žalbu na odredbe tenderske dokumentacije, ali ne i na dostavu dokumentacije od izabranog ponuđača u skladu s članom 101. stav (6) ZJN.

ČASOPIS         J A V N E      N A B A V K E

Ipak, preporuka potencijalnim ponuđačima jeste da se obrate Sudu BiH, sa zahtjevom za izdavanje navedenog uvjerenja.

Komunikacija između sudova ili pak obavještavanje registracijskih sudova o kažnjavanju pravnih lica uveliko bi olakšali pristup dokumentima i otklonili nejasnoće.

U međuvremenu, ako ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navede da izabrani ponuđač dostavi uvjerenje izdato od nadležnog suda, a općinski/osnovni sudovi budu izdavali uvjerenja kao što je navedeno, ugovorni organi nemaju osnova za odbijanje takvih ponuda.

Nadamo se samo da će URŽ BiH ostati dosljedan kod rješavanja žalbi u vezi s pitanjem nadležnosti sudova svojim rješenjima iz 2017. godine.

Potencijalni ponuđači trebaju analizirati TD, koristiti svoja prava i u vezi s pitanjem zahtjeva za pojašnjenje TD, pa i pravnu zaštitu.

Svaka tenderska dokumentacija je cjelina za sebe, sa specifičnim zahtjevima ugovornih organa. Detaljno treba  detaljno analizirati i pripremati ponudu prema zahtjevima iz konkretne TD.

Često polažemo nade da će Zakon o izmjenama i dopunama ZJN riješiti neke od problema koji se javljaju u praksi. Međutim, jasno je da izmjene i dopune neće i ne mogu riješiti sve probleme. U postupcima provođenja postupaka JN ova oblast se često prepliće sa Zakonom o budžetu, Zakonom o izvršenju budžeta, Zakonom o finansijskom poslovanju. Također,  sa Zakonom o javnim preduzećima, Zakonom o prostornom planiranju i građenju, Zakonom o sudovima. Kao i Zakonom o krivičnom postupku, Zakonom o obligacionim odnosima i mnogim drugim.

Želimo li nastaviti graditi povjerenje u sistem JN, trebalo bi da svi učesnici imaju na umu osnovne principe ZJN. Vraćajući se osnovnim principima ZJN – transparentnost, efikasno trošenje javnih sredstava, jednak tretman ponuđača, steći ćemo povjerenje i podršku građana.