Žalba u postupcima javnih nabavki u BiH i njena usporedba…

Srbija i BiH imaju vrlo sličnu zakonsku regulativu iz ove oblasti 

Piše: Admir Hrapo

(Časopis “Javne nabavke”, maj 2020.)

Kada se govori o pravnom i institucionalnom okviru javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, polazi se od činjenice da je isti rezultat recepcije evropskih normi iz tog područja. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH je preuzela obavezu da uskladi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU te da osigura postepeno usklađivanje postojećih i svih budućih zakona s pravom EU. Zakonodavstvo na području javnih nabavki je jedan od prioriteta kada se govori o spomenutom usklađivanju s izvorima prava EU. Kako su javne nabavke od velikog značaja za privredu svake zemlje, one su prioritet.

Usklađivanje zakonodavstva na području javne nabavke obuhvaća kako pravni tako i institucionalni okvir.

Važeći Zakon o javnim nabavkama koji je stupio na snagu 2014. godine jedinstveni je i temeljni akt koji uređuje institut javne nabavke u BiH. Posebno poglavlje tog Zakona odnosi se na pravnu zaštitu. Tako se BiH svrstala u krug zemalja koje su jedinstvenim aktom širega dometa uredile postupke javne nabavke.

Posebno poglavlje tog Zakona odnosi se na pravnu zaštitu, gdje se kao osnovna nadležnost Ureda za razmatranje žalbi (URŽ) navodi  rješavanje žalbi. URŽ donosi odluke koje predstavljaju uvod u upravni spor, a uloga URŽ-a je operativno-kontrolnog karaktera. Važnost položaja koji URŽ ima u postupcima javnih nabavki, odnosno ovlast instancijskog odlučivanja o zakonitosti provedenog postupka javne nabavke, zahtijeva precizno argumentovanje položaja URŽ-a u pravnom sistemu te precizno definisanje postupka koji provodi temeljem podnesene žalbe.

Ovaj bi postupak trebao osigurati zakonitost u provedbi postupaka javne nabavke, zbog čega je u prvom redu potrebna organizacijska i funkcionalna neovisnost URŽ-a (samostalnost u odlučivanju). Također je potrebna obaveza jasno izrečene garancije neovisnosti osoba koje o pravnom lijeku odlučuju. Dakle, prema izričitoj odredbi ZJN-a, URŽ je samostalna, neovisna institucija sa statusom pravne osobe.

 

 Žalbeni postupak javnih nabavki

 

Pravo na žalbu je veoma važno postupovno pravo kojim se daje mogućnost da se pred Uredom za razmatranje žalbi pokreću pitanja zakonitosti te pravilnosti odluka, radnji, propuštanja radnji ili postupka ugovornog organa. Jedna od mjera određenih pravnozaštitnim direktivama je i mogućnost podnošenja žalbe u pojedinim etapama postupka.

Pravna zaštita u postupcima javnih nabavki podrazumijeva skup pravnih normi koje uređuju mehanizme dostupne učesnicima u postupcima javnih nabavki radi zaštite njihovih prava i interesa. Pravno regulisanje pravne zaštite trebalo bi osigurati jednak pravni položaj svih privrednih subjekata u postupcima javnih nabavki, efikasnost i ažurnost u provođenju postupaka javnih nabavki, ali i unaprijediti pravnu sigurnost u ovom području. Neuređena ili nedovoljno uređena pravna zaštita znači direktnu štetu privredi, jer omogućava izbor ponude koja nije nužno i najpovoljnija za ugovorni organ. Tu su i druge negativne posljedice (političke, privredne, sociološke i sl.).

Efikasna pravna zaštita povećava povjerenje javnosti u sistem javnih nabavki te potiče privredne subjekte na učešće u postupcima javnih nabavki. Efikasna pravna zaštita djeluje i preventivno, kako na konkretan ugovorni organ tako i na sve druge ugovorne organe, tako da odustanu od mogućih povreda propisa iz oblasti javnih nabavki.

Instrument kojim se pokreće postupak zaštite u javnim nabavkama je žalba. Žalbom, kao redovnim pravnim lijekom, ovlašteno lice od nadležnog organa traži ispitivanje zakonitosti postupaka i akata koje su poduzeli ili donijeli ugovorni organi.

Postupak je moguće pokrenuti i voditi na sve postupke bez obzira na vrijednost javne nabavke. U kontekstu pravne zaštite u javnim nabavkama opšti je Zakon o upravnom postupku (ZUP), a posebni zakon je ZJN. Navedeno znači da se pravila ZUP-a, u postupku pravne zaštite u javnim nabavkama, primjenjuju kao dopunska procesna pravila, odnosno da je postupak pravne zaštite u javnim nabavkama po svom karakteru posebni upravni postupak.

Stranke u postupku pravne zaštite su: žalilac, ugovorni organ i odabrani ponuđač, a svojstvo stranke mogu imati i drugi privredni subjekti, koji imaju pravni interes u predmetnom postupku javne nabavke. O vođenju postupka po žalbi URŽ obavještava odabranog ponuđača po službenoj dužnosti, dok se ostala lica u svojstvu stranke mogu prijaviti za učešće u postupku po žalbi. Svaka stranka ima pravo izjasniti se o zahtjevima i navodima druge strane i predložiti dokaze. URŽ svakoj stranci u postupku dostavlja podneske koje zaprimi u predmetu, o kojima se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove činjenice i dokazi.

Svaka stranka ovlaštena je razgledati spis predmeta, osim onog dijela ponude i dokumentacije, koji je u skladu sa zakonom utvrđen tajnim ili povjerljivim. Ugovorni organ dužan je u postupku po žalbi, na zahtjev URŽ-a, dostaviti dokumentaciju u roku koji odredi URŽ.

Prema ZJN, pravo na žalbu ima svaki privredni subjekt koji ima ili je imao interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavci i koji učini vjerovatnim da je u konkretnom postupku javne nabavke bila ili je mogla biti prouzrokovana šteta zbog postupanja ugovornog organa, a što se u žalbi navodi kao povreda ovog zakona i podzakonskih akata od ugovornog organa u postupku javne nabavke.

 Podnošenje žalbe

Osnovno je pravilo upravnog postupka da se žalba podnosi prvostepenom tijelu (ugovornom organu), a izjavljuje tijelu (organu) drugog stepena. Predajom žalbe ugovornom tijelu započinje postupak pravne zaštite. U BiH o žalbi odlučuje Ured za razmatranje žalbi, a žalba se predaje ugovornom organu. Predaja žalbe ugovornom organu se vrši zato što se predmet u svim spisima nalazi kod ugovornog organa te on podnosi izvještaj URŽ-u povodom žalbe.

Žalba se podnosi u najmanje tri primjerka kako bi mogla biti uručena kvalifikovanom kandidatu ili izabranom ponuđaču, kao i drugim strankama u postupku. Ugovorni organ dužan je u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe utvrditi blagovremenost, dopuštenost i da li je žalba izjavljena od ovlaštenog lica. Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba neblagovremena, nedopuštena ili izjavljena od neovlaštenog lica, odbacit će je zaključkom. Protiv ovog zaključka žalilac ima mogućnost podnošenja žalbe URŽ-u, i to u roku od 10 dana od dana prijema zaključka.

Ako je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, ugovorni organ, razmatrajući žalbu, može utvrditi da je ona djelimično ili u cijelosti osnovana i svojim rješenjem ispraviti radnju, poduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti van snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabavke, te o tome obavijestiti učesnike u postupku javne nabavke na način određen ovim zakonom, u roku od pet dana od dana prijema žalbe (član 100. ZJN). U tom slučaju može se izjaviti žalba Uredu za razmatranje žalbi, i to u roku od pet dana od dana prijema rješenja. Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, ugovorni organ, razmatrajući žalbu, može utvrditi sljedeće:

• da je žalba djelimično ili u cijelosti osnovana i svojim rješenjem ispraviti radnju, poduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti van snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabavke te o tome obavijestiti učesnike u postupku javne nabavke u roku od pet dana od dana prijema žalbe. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba putem ugovornog organa, u roku od pet dana od dana prijema rješenja.
• da je žalba neosnovana, te je dužan u roku od pet dana od datuma zaprimanja, žalbu proslijediti sa svojim izjašnjenjem na navode žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom u vezi s postupkom protiv kojeg je izjavljena žalba.

Kada ugovorni organ proslijedi žalbu URŽ-u, žalilac je obavezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u skladu s članom 108. Zakona o javnim nabavkama. Iznos naknade zavisi od procijenjene vrijednosti nabavke u rasponu od 500 do 10.000 KM.

 

Rokovi za podnošenje žalbe

 

Žalba se, u skladu s članom 101. Zakona o javnim nabavkama, može izjaviti:

• najkasnije 7 dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda u odnosu na podatke iz obavještenja,

• najkasnije 10 dana od dana preuzimanja tenderske dokumentacije,

• najkasnije 10 dana po prijemu zapisnika o otvaranju ponuda, u odnosu na radnje, postupanje, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda,

• najkasnije 10 dana po prijemu odluke kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne nabavke u odnosu na postupak pregleda i ocjene sposobnosti, te postupak pregleda, ocjene i izbora najpovoljnijeg ponuđača, odnosno, najkasnije 10 dana po isteku roka za donošenje odluke o pojedinačnim pravima iz javne nabavke,

• najkasnije 30 dana po saznanju da je ugovor zaključen bez provedenog postupka javne nabavke u suprotnosti sa Zakonom, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zaključenja ugovora u tom postupku,

• u slučaju dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma iz člana 32. stav (5) Zakona ili u okviru dinamičkog sistema kupovine iz člana 123. Zakona, žalba se izjavljuje najkasnije 30 dana ako ugovorni organ obavijesti ponuđače da je ugovor zaključen u odnosu na postupak dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine,

• u postupku male vrijednosti, žalba se izjavljuje u roku od pet dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Sadržaj žalbe

 

U nastavku slijedi prikaz sadržaja žalbe:

ime ili naziv žalioca, prebivalište ili sjedište žalioca, ime zastupnika ili opunomoćenika žalioca (ako ga ima)

broj i datum postupka javne nabavke i podaci o objavljivanju obavještenja o javnoj nabavci (ako je obavještenje objavljeno)

opis činjeničnog stanja; opis povreda ovog zakona i podzakonskih akata i obrazloženje

potpis žalioca ili potpis ovlaštenog lica odnosno opunomoćenika (ako ga žalilac ima) i pečat (ako ga žalilac ima)

prijedlog dokaza;

drugi podaci o radnji, propuštanju radnje ili postupcima ugovornog organa koji su predmet postupka ili o predmetu nabavke

naziv ugovornog organa protiv kojeg se podnosi žalba

Ako je dostavljena žalba nepotpuna u skladu s ovim zakonom, URŽ poziva žalioca da upotpuni žalbu i određuje rok koji ne može biti duži od tri dana od dana prijema zahtjeva za dopunu.  Ako žalilac ne postupi po zahtjevu URŽ-a, žalba će biti odbačena kao neuredna, osim ako bi se iz njenog sadržaja moglo postupati i ako žalba ima postavljen žalbeni zahtjev i dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi na žalbu. 

Odlučivanje po žalbi

 

U žalbenom postupku, Ured za razmatranje žalbi može:

• obustaviti postupak po žalbi zbog odustajanja od žalbe; 

• odbaciti žalbu zaključkom zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, neblagovremenosti i zbog toga što je izjavljena od lica koje nema aktivnu legitimaciju;

• odbiti žalbu zbog neosnovanosti;

• poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojem su povrijeđeni zakon ili podzakonski akti;

• odlučiti o zahtjevu ugovornog organa za nastavak postupka javne nabavke;
• poništiti ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum (član 111. ZJNBiH).

Rješenje ili zaključak Ureda za razmatranje žalbi su konačni i izvršni. Protiv odluke Ureda za razmatranje žalbi ugovorni organ i učesnici u postupku mogu pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema odluke. Onog momenta kada ponuđač preuzme tendersku dokumentaciju, ima mogućnost da zahtijeva pojašnjenje tenderske dokumentacije, da sam kreira izvještaj o preuzimanju istog kao dokaz preuzimanja i kao dokaz blagovremenosti evenutalnih korištenja pravnih lijekova.

Ponuđač može više puta preuzeti tendersku dokumentaciju, ali rokovi za izjavljivanje žalbe se računaju od prvog preuzimanja tenderske dokumentacije kroz sistem e-Nabavke. Kako ugovorni organ nakon završene e-Aukcije donosi odluku o izboru, ponuđač ima mogućnost da se žali na predmetnu odluku. To praktično znači da ugovorni organ prilikom početne ocjene može ocijeniti da određeni ponuđači nisu podnijeli prihvatljive ponude te ovi ponuđači ne učestvuju u e-Aukciji. Međutim, ponuđač ima pravo podnijeti žalbu tek nakon što ugovorni organ donese odluku o izboru, a to je nakon završene e-Aukcije (Monitoring javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, novembar 2018. Preuzeto sa: https://unijauprs.org/ datum pristupa: 25. 01. 2020, str. 29).

U situacijama kada postoji više žalbi koje se odnose na isti postupak javne nabavke, predsjedavajući URŽ-a može donijeti zaključak o spajanju postupaka, bez utvrđivanja postojanja bilo kakvih drugih uvjeta za spajanje postupaka. U takvim slučajevima URŽ donosi jedno rješenje po žalbama u tom postupku javne nabavke, a rokovi se računaju od dana prijema posljednje žalbe. Međutim, protiv ovog zaključka, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, nije dopušteno izjaviti pravni lijek.

U postupcima po žalbi, Ured za razmatranje žalbi odlučuje u vijećima koja se sastoje od predsjednika vijeća i dva člana. U slučaju međunarodnih vrijednosnih razreda i u složenim slučajevima, predsjedavajući vijeća može predložiti da se slučaj riješi na plenarnoj sjednici. Sastav vijeća za odlučivanje po žalbi utvrđuje predsjedavajući URŽ-a posebnim rješenjem. Zaključci i rješenja URŽ-a te presude Suda Bosne i Hercegovine po njima, objavljuju se na Portalu javnih nabavki.

Član Ureda za razmatranje po žalbi ne može donositi odluku o žalbi ili biti uključen u postupak odlučivanja ako je s ponuđačem ili ugovornim organom, pravnim predstavnikom ili licem koje su ovlastili ponuđač, ugovorni organ ili njihovi pravni predstavnici, članovi uprave ili odgovorni predstavnici: u poslovnoj vezi, u direktnoj ili indirektnoj rodbinskoj vezi, u bračnoj ili vanbračnoj zajednici ili u tazbinskoj vezi zaključno s trećim stepenom.

Također, izuzima se iz odlučivanja ako je bilo u radnom odnosu, tj. zaposleno kod ponuđača ili ugovornog organa, a od prestanka radnog odnosa nisu protekle dvije godine, ne može donositi odluke o određenom predmetu niti biti uključen u postupak rješavanja istog predmeta URŽ-a. U slučaju postojanja ovih kao i drugih razloga za izuzeće, član URŽ-a mora bez odgađanja obavijestiti predsjedavajućeg URŽ-a, koji je dužan donijeti odluku o izuzeću člana URŽ-a. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba u skladu sa zakonom.

Standardi pravne zaštite u dodjeli javnih ugovora u praksi Hrvatske i Srbije

 

Hrvatska je od jula 2013. godine članica EU. Kao takva, podrazumijeva standarde i procedure u oblasti javnih nabavki koje se primjenjuju u Evropskoj uniji. Primjenom aquis communautairea, Hrvatska je prilagodila svoje zakonodavstvo, pa i Zakon o javnoj nabavi. Oblast javnih nabavki u Hrvatskoj je uređena Zakonom o javnoj nabavi koji je na snazi od 1. januara 2017. godine. U Republici Hrvatskoj ukupna vrijednost godišnje javne nabavke je 42 milijarde kuna, što je oko 13% bruto domaćeg proizvoda (DKOM, 2015). Hrvatska se, prema broju i vrijednosti ugovora objavljenih u oglasniku javne nabavke EU, svrstava u mala tržišta, a prema relativnim udjelima, u rangu je prosjeka osnovnih pokazatelja za cijelu EU.

Zahvaljujući ulasku Hrvatske u članstvo EU, od 2013. godine vrijednost nabavki objavljenih u EU oglasniku naglo raste. Izmjene sistema i zakonskog okvira javne nabavke provode se u cilju zaštite javnog interesa i zaštite privatnog interesa, a slijedom usvajanja direktiva Evropske komisije.

U postupcima dodjele javnog ugovora moguće su različite povrede prava zainteresovanih subjekata za dobivanje javnog ugovora, bilo da se radi o javnoj nabavci, koncesijama ili javno-privatnom partnerstvu. Povrede subjektivnih prava uvijek su posljedica određenih grešaka javnopravnog tijela. Drugim riječima, uvijek je javnopravno tijelo, dakle tijelo koje dodjeljuje javni ugovor, odgovorno za pridržavanje kako odgovarajućih načela tako i propisanih pravila. Povrede subjektivnih prava moguće su u svakoj fazi postupka dodjele javnog ugovora.

Pravna zaštita u postupcima javne nabavke uključuje kako upravnu (administrativnu) tako i sudsku pravnu zaštitu. Upravna (administrativna) pravna zaštita uređena je ponajprije Zakonom o javnoj nabavi iz 2007. godine (Član 134. Zakon o javnoj nabavi („Narodne novine‟, br. 110/2007).

U skladu sa Zakonom, pravna zaštita kao postupak počinje predajom naručiocu žalbe. Žalba se predaje naručiocu kada isti ima ovlaštenja u vezi sa žalbom. Ako naručilac nađe da je ona u cijelosti ili djelimično osnovana, može ispraviti radnju, poduzeti činjenje ili provesti drugi postupak, ili može postojeću odluku staviti izvan snage i zamijeniti je drugom odlukom, ili poništiti postupak javne nabavke te o tome obavijestiti sudionike postupka. Time se omogućava brza zaštita prava, naravno u slučaju kada naručilac smatra žalbu osnovanom. Ako dođe do propuštanja izjavljivanja žalbe naručiocu, dolazi do gubitka prava daljnje pravne zaštite.

Ako naručilac nije iskoristio ovlasti povodom žalbe, smatrajući je neosnovanom, mora žalbu s cijelom dokumentacijom i odgovorom na žalbu proslijediti Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabavke. U skladu s ovim Zakonom, osobe koje imaju aktivnu legitimaciju na ulaganje žalbe su ne samo takmičari ili ponuđači u postupku javne nabavke, već i svaki drugi privredni subjekt ako ima pravni interes za dobivanje predmetnog ugovora o javnoj nabavci. Isto tako, legitimaciju za ulaganje žalbe imaju Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske, kao i Državno odvjetništvo.

Žalba se može uložiti ne samo protiv odluka naručilaca u vezi s odabirom ili poništenjem postupka već i protiv radnje ili propuštanja u vođenju postupaka na koje se mora primijeniti Zakon o javnoj nabavi (Op. cit. Aviani, D. (2008), Pravna zaštita u postupku dodjele javnih ugovora – harmonizacija hrvatskog prava s acquis communautaire, str. 189). Ovlaštenje državne komisije je i određivanje preventivnih mjera, naprimjer, zabrana potpisivanja ugovora o javnoj nabavci te izvršenje ugovornih obveza, kao i sve druge mjere kojima je cilj da spriječe nastanak štete koja se može desiti ako se ne usvoji neka od predloženih mjera.

Kada rješava po žalbi, Državna komisija ispituje zakonitost postupka nabavke u cjelini te donosi odluku u skladu s pravilima iz Zakona o javnoj nabavci. Državna komisija odbacuje žalbe ako ne postoje procesne pretpostavke da se žalba uzme u razmatranje ili ih odbija kao neosnovane.

Ono što je novo u Zakonu o javnoj nabavi je što sadrži odredbe o mirenju. Naime, stranke postupka i Državna komisija u toku će cijelog postupka nastojati spor riješiti mirnim putem. U tom smislu, stranke mogu tokom cijelog postupka pred Državnom komisijom sklopiti nagodbu koja, naravno, ne smije biti protivna zakonskoj normi, pravilima javnog morala niti smije biti nauštrb pravnih interesa trećih osoba. Odluke Državne komisije podliježu sudskoj kontroli pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

Oblast javnih nabavki u Srbiji je regulisana Zakonom o javnim nabavkama (novi Zakon o javnim nabavkama je usaglašen te je odlučeno da njegova primjena počinje od 1. jula 2020. godine).

Prema aktuelnom Zakonu o javnim nabavkama, zahtjev za zaštitu prava može da podnese ponuđač, podnosilac prijave, kandidat, odnosno zainteresovano lice, koji ima interes za dodjelu ugovora, odnosno okvirnog sporazuma u konkretnom postupku javne nabavke i koji je pretrpio ili bi mogao da pretrpi štetu zbog postupanja naručioca protivno odredbama zakona. Zahtjev za zaštitu prava može da podnese Uprava za javne nabavke, Državna revizorska institucija, javni pravobranilac i građanski nadzornik (Član 148. Zakon o javnim nabavkama Republike Srbije, „Sl. glasnik RS‟, br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015).

Poslije prethodnog ispitivanja, u roku od pet dana od dana prijema urednog zahtjeva za zaštitu prava, naručilac će rješenjem usvojiti zahtjev za zaštitu prava ili dostaviti Republičkoj komisiji odgovor u kojem će se izjasniti na sve navode zahtjeva za zaštitu prava i kompletnu dokumentaciju iz postupka javne nabavke, radi odlučivanja o zahtjevu za zaštitu prava.

Uprava za javne nabavke je posebna organizacija koja vrši nadzor nad primjenom zakona, donosi podzakonske akte i obavlja stručne poslove u oblasti javnih nabavki, prati provođenje postupaka javnih nabavki, kontroliše primjenu pojedinih postupaka, upravlja Portalom javnih nabavki, priprema izvještaje o javnim nabavkama, predlaže mjere za unapređenje sistema javnih nabavki, pruža stručnu pomoć naručiocima i ponuđačima, doprinosi stvaranju uslova za ekonomičnu, efikasnu i transparentnu upotrebu javnih sredstava u postupku javne nabavke (Uprava za javne nabavke Republike Srbije, preuzeto sa: http://www.ujn.gov.rs/ datum pristupa: 28.01.2020.).

Pregovori s Evropskom unijom u Poglavlju 5 – Javne nabavke, otvoreni su 13. decembra 2016. na Međuvladinoj konferenciji između Republike Srbije i Evropske unije u Briselu. Republika Srbija je u pregovaračkoj poziciji prihvatila pravnu stečevinu EU u Poglavlju 5 – Javne nabavke i navela je da će biti u mogućnosti da u potpunosti provede ove akvizicije pristupanjem. U svom zajedničkom stavu, Evropska unija je navela da Republika Srbija mora nastaviti da napreduje u usklađivanju s pravnom stečevinom EU i primjenom pravne stečevine EU, koja je obuhvaćena poglavljem o javnim nabavkama. U skladu s tim, zaključeno je da se poglavlje može privremeno zatvoriti tek kad se Evropska unija složi da su ispunjena tri postavljena kriterija zatvaranja (preuzeto iz „Program razvoja javnih nabavki u Republici Srbiji za period 2019-2023. godine“, str. 9).

Žalba u postupcima članuca Europske unije

 

Iz navedenoga se može zaključiti da Srbija i Bosna i Hercegovina imaju vrlo sličnu zakonsku regulativu iz ove oblasti, dok je Hrvatska kao članica EU dijelom prilagodila Zakon s pravilima EU.

Također, ono što je specifično kada govorimo o EU, države članice Evropske unije nemaju na isti način uređenu oblast kako javnih nabavki tako i pravne zaštite u oblasti javnih nabavki. Studija je otkrila da je zajednički element sistema pregleda javnih nabavki i sanacija u državama članicama mogućnost da se direktno žale nadležnom ugovornom tijelu ili entitetu koji dodjeljuje ugovor ili nadređenim institucijama zbog navodnog kršenja Zakona o javnim nabavama.

Međutim, postoje znatne razlike koje se tiču ​​upotrebe ove opcije u praksi u vezi s tim je li ona preduvjet za sudsku reviziju i u smislu njene detaljne regulacije. Prethodna žalba ugovornom subjektu je obavezna prva faza pregleda u nekim zemljama, poput Kipra i Njemačke. U Portugalu takva prethodna žalba nije uvjet, ali je ipak najčešći način rješavanja sporova u slučajevima javnih nabavki, a većina žalbi ne ide dalje.

U Latviji je prethodna žalba preduvjet za sudsku reviziju samo u slučaju nepravilnih dokumenata o ugovoru. Žalba ugovornom tijelu može ponuditi jasne prednosti, posebno u slučajevima kada je istinska i očigledna greška, a ne namjerno kršenje Zakona o javnim nabavkama, razlog spora ili kada slučaj uključuje „određena“ tumačenja zakona. To je jedan od razloga zašto neke države članice, poput Finske i Mađarske, zahtijevaju od ponuđača koji traže kvazivansudsku ili sudsku reviziju, da kopiju svoje žalbe ili tužbe pošalju predmetnom naručiocu. Štaviše, ugovorni subjekt bi time imao priliku ispraviti istinsku grešku. Ponuđač može izbjeći sukob s naručiocem koji je uključen prilikom korištenja kvazipravosudne ili sudske revizije. Ovo bi mogao biti najbrži način ispravljanja kršenja.

Konačno, mogu se izbjeći troškovi koji su uključeni u postupak revizije. S druge strane, dugotrajni žalbeni postupci mogu produžiti cjelokupni postupak revizije ako je to samo uvod za kvazisudski ili sudski nadzor. U takvoj situaciji dragocjeno vrijeme moglo bi se izgubiti čekanjem da ugovorni subjekt odluči o žalbi.

U kontekstu direktne žalbe naručiocu kao preduvjeta za kvazipravosudni ili sudski nadzor, potrebno je uzeti u obzir „brze“ pravne lijekove, kako je utvrđeno u direktivama o pravnim lijekovima EZ-a, posebno kada se reguliše koliko se brzo entiteti trebaju odlučiti na takvu žalbu. U mnogim državama članicama naručioci moraju odlučiti o žalbama u roku od nekoliko dana. Međutim, u slučaju kada je istinita prethodna obavijest izdana paralelno, nema obaveze čekati odluku naručioca.

U Irskoj je potreba za žalbama i sudskom revizijom smanjena praksom ispitivanja, u kojima ugovorni subjekti objašnjavaju i raspravljaju o prednostima i manama pojedinih tendera s dotičnim ponuđačem. Ovi razgovori nisu potrebni, ali se ohrabruju kao način promicanja konstruktivnog i transparentnog dijaloga između ugovornih subjekata i ponuđača.