Nizozemska iskustva u javnim nabavama
Piše: Josip Jakovac
Časopis “Javne nabavke”, nov. 2019.
MATRA program „Vladavina prava‟ Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske ima za cilj ojačati institucionalne kapacitete u području vladavine prava unutar državnih tijela u Albaniji, Armeniji, Bosni i Hercegovini, Gruziji, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Turskoj, Ukrajini i na Kosovu. U tu svrhu, godišnje se održava sedam programa obuke (jedan od njih je onaj iz javnih nabava), od kojih se svaki sudionik kroz iskustva Nizozemske uvodi u najbolje prakse vladavine zakona.
Kroz interaktivne sesije koje kombiniraju teoriju, praktične vještine i studijske posjete, savjetnici za politike, članovi pravosuđa i drugi državni službenici koji rade u državnim i pravosudnim tijelima, stječu znanja i vještine potrebne za pokretanje reformi u svojim matičnim zemljama. Nadalje, sudjelovanjem u programu obuke polaznici postaju dio velike nadnacionalne mreže alumnija, predavača i relevantnih vladinih odjela u Nizozemskoj i u ciljanim zemljama. (više detalja pogledati na https://www.nhc.nl/themes/building-up-rule-of-law/matrarolt/).
Javne nabave su predmet velikog gospodarskog i strateškog interesa svake države. Procjenjuje se da javni izdaci za nabavu roba, usluga i radova čine oko 19% BDP-a u EU: svake godine središnje i lokalne vlasti dodjeljuju ugovore u vrijednosti od oko dva trilijuna eura. Zbog ogromnih financijskih interesa i bliskih odnosa između javnog i privatnog sektora, javne nabave predstavljaju ranjiv proces koji može podrazumijevati sukob interesa, nepotizam i korupciju. Dakle, ekonomski kriminal može potkopati same temelje vladavine zakona.
Iz tih razloga Europska unija je razvila razrađeni regulatorni i nadzorni okvir s ciljem osiguranja dodjele javnih ugovora na otvoren, pošten i transparentan način. U svojim odnosima s pretpristupnim zemljama i zemljama Istočnog partnerstva, EU stavlja veliki naglasak na kvalitetu i efikasnost postupaka javnih nabava.
Ciljevi programa iz oblasti javnih nabava su povećanje razumijevanja europskih standarda koji se odnose na javnu nabavu i faktore koji određuju legitimitet, integritet i transparentnost postupka javne nabave.
Prezentacije o nizozemskom iskustvu u primjeni EU standarda potiču sudionike na razmišljanje o stanju u njihovim zemljama, na identificiranje područja za reforme i njegovanje razmjene najboljih praksi s drugim zemljama. (Preuzeto iz: 2019 Matra ROLT brochure Public Procurement)
Organizatori programa su nizozemski Helsinški komitet, Sveučilište u Leidenu i Haška akademija za lokalnu upravu, a program financira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske.
Sudionici programa iz BiH su bili Ifa Smječanin i Džanan Skopljak iz MUP-a Kantona Sarajevo, Faruk Šahbegović iz Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, te moja malenkost, u ime Agencije za javne nabave BiH.
Sveučilište u Leidenu
Utemeljeno 1575. godine, u jeku europskih vjerskih ratova i osamdesetogodišnjeg rata za oslobođenje Nizozemske od španjolskih zavojevača, Sveučilište u Leidenu je najstarija visokoškolska ustanova u Nizozemskoj i jedna od 12 najstarijih u Europi. Na njemu su se intelektualno formirali i radili filozofi Rene Descartes i Baruch Spinoza, fizičar, astronom i izumitelj Christiaan Huygens, slikar Rembrandt, otac međunarodnog i prirodnog prava Hugo Grotius i još mnogi drugi.
Ovo sveučilište su pohađala sva tri posljednja nizozemska vladara: kraljica Julijana, kraljica Beatrix i sadašnji kralj Willem-Alexander. Također, pohađao ga je cijeli niz nizozemskih premijera. Rangirano je kao jedno od 100 vodećih sveučilišta na svijetu i dalo je 16 dobitnika Nobelove nagrade. Dok idemo na otvaranje programa – a Sveučilište nema centralni campus, već su njegove zgrade u potpunosti raštrkane po cijelom gradu tako da se Leiden doima kao jedan ogromni sveučilišni kampus – hodajući pored karakterističnih holandskih kanala, naš vodič i domaćin Marco nam govori: „Tamo je Rembrandtova kuća, a u onoj radnji je šegrtovao. Eno opservatorija u kojem je radio Christiaan Huygens.“
Odmah nas upozorava na bahate bicikliste koji su na svakom koraku; vozači auta su s druge strane potpuno benigni i bezopasni, i to nam je prvi kulturološki šok. Svi sudionici su svečano odjeveni, a nama, sudionicima programa iz BiH, zbog cijele zavrzlame oko veoma vjetrovitog vremena u Sarajevu i skidanja određenog broja putnika s leta Sarajevo-Beč, aviokompanija je izgubila kofere, pa nažalost nismo baš u najreprezentativnijem izdanju (i Crnogorci su imali isti peh). Program u zgradi akademije otvaraju govorima dobrodošlice naši ljubazni domaćini: Tom Harmsen, koordinator Ministarstva vanjskih poslova za MATRA program, Pepijn Gerrits, izvršni direktor nizozemskog Helsinškog komiteta, i dr. Ben van Rompuy sa Sveučilišta u Leidenu.
Program je koncipiran tako da potiče reformske procese u zemljama korisnicama te je u tom smislu predavanje o managementu promjena i grupnom zadatku sudionika imala Marianna Tsirelson, trenerica haške Akademije za lokalnu upravu, koje bi se moglo svesti na to da su ključ svakih promjena ljudi i prevladavanje njihovog urođenog otpora prema svakoj vrsti promjena. Potom je dr. Stefaan van der Bogaert, direktor Europa centra Sveučilišta u Leidenu, održao predavanje o osnovama europskog prava i sudskoj praksi Europskog suda pravde. Među najznačajnijim slučajevima, koji su ostavili najviše traga na pravnu praksu ESP-a, posebno ističe slučaj Van Gend & Loos v Netherlands Inland Revenue Administration, koji je on osobno, zbog dalekosežnih konzekvenci ovog naoko posve običnog slučaja, uvrstio u publikaciju 10 najvažnijih slučajeva povodom pedesetogodišnjice rada ESP-a. Tijekom predavanja i u diskusijama neminovno se dotičemo Brexita i implikacija na EU koje će donijeti sa sobom kao i mogućih scenarija daljnjeg razvoja situacije.
Inspirativno predavanje profesora Ricka Lawsona
Na kraju dana organiziran je prijem u klubu fakulteta, gdje se međusobno bolje upoznajemo. Program manager nizozemskog Helsinškog komiteta Joeri Buhrer Tavanier, koji je prethodno radio na EU integracijama u zemljama regije, priča nam o svojim iskustvima. Također, razgovaramo s kolegama iz regije o stanju legislative o javnim nabavama u njihovim zemljama. Sjeverna Makedonija je donijela novi zakon koji potpuno transponira EU direktive iz 2014, a Albanija, Srbija i Crna Gora imaju već pripremljene nove zakone koji čekaju usvajanje u parlamentima, i u tom smislu BiH također definitivno mora ubrzati usklađivanje zakonodavstva s legislativnim paketom EU iz 2014.
Profesor s pravnog fakulteta Rick Lawson nam želi dobrodošlicu, provodi nas kroz zgradu akademije i s izvanrednim pripovjedačkim darom nas cijeli sat vodi kroz prošlost Sveučilišta u Leidenu. Nakon razbijanja španjolske opsade Leidena 1574. godine, kao priznanje njegovim građanima za njihove obrambene zasluge, Willem Oranski, tadašnji nizozemski vođa, ponudio im je dvije opcije: da Leiden zauvijek bude oslobođen poreza ili da, pak, osnuje sveučilište u Leidenu. Promućurni građani Leidena su znali da oslobađanje od poreza, ma šta im bilo obećano, nikako ne može vječno potrajati, pa su mudro izabrali drugu opciju. U vrlo kratkom vremenskom razdoblju, zahvaljujući vjerskim slobodama, vrednovanju znanja i inovacija, poduzetničkom, trgovačkom i istraživačkom duhu, Nizozemska je od zabačene habsburške provincije postala vodeća pomorska i trgovačka sila svjetskih razmjera, što se naziva Nizozemsko zlatno doba.
To je doba velikih otkrića, umjetnosti i znanosti te stvaranja prvih modernih banaka i financijskih instrumenata, prve burze i prve globalne korporacije u modernom smislu – nizozemske Istočnoindijske kompanije koja je imala svoje trgovačke ispostave po cijelom svijetu, sve do dalekog Japana. Za usporedbu, nizozemska Istočnoindijska kompanija je bila bogatija od današnjih Applea, Googlea i Facebooka zajedno. Profiti nastali vanjskom trgovinom ulagani su u otimanje zemlje od mora i izgradnju institucija, impresivnih građevina i infrastrukture.
Prema tradiciji Sveučilišta, svatko tko diplomira, magistrira ili doktorira na njemu ima se pravo potpisati na zidu posebne sobe akademije i profesor Lawson nas vodi u nju. Svi zidovi su potpuno prekriveni potpisima, a dva se posebno ističu jer su napisana na posebnim bijelim papirićima koji su pričvršćeni na zidu; to su potpisi dvojice dobitnika počasnih doktorata: Winstona Churchilla i Nelsona Mandele. George Bush mlađi, priča profesor Lawson, imao je veliku želju da se potpiše na zid, ali rukovodstvo Sveučilišta nije bilo baš oduševljeno tom idejom. Naposljetku su, ipak, pristali, i to tako da se on potpisao na poseban papirić na zidu, koji je po njegovom odlasku uklonjen sa zida i spremljen u poseban dosje. Savršen primjer integrativnog rješenja.
EU direktive 2014, pravna zaštita u javnim nabavama, sudska praksa ESP vezana za pravnu zaštitu
Profesor Jan M. Hebly, kojeg smatraju vodećim stručnjakom za legislativu EU o javnim nabavama u Nizozemskoj, drži nam predavanje o direktivama EU o javnim nabavama iz 2014. godine za javni i komunalni sektor u zgradi pravnog fakulteta. Odredbe ovih direktiva EU iz 2014. se značajno razlikuju od važećeg Zakona o javnim nabavama u BiH, koji se temelji na starim direktivama EU iz 2004. Nove direktive u EU su donesene 2014. s ciljem pojednostavljenja pravila, povećanja transparentnosti, fleksibilnosti i pravne sigurnosti, smanjenja administrativnog opterećenja kao i poboljšanja komunikacije između ugovornih tijela i gospodarskih subjekata u postupcima javnih nabava.
BiH će djelomično transponirati spomenute direktive izmjenama i dopuna Zakona čije se usvajanje čeka, najprije od Vijeća ministara BiH, a zatim Parlamentarne skupštine BiH. Tek što je profesor Hebly započeo, zapištalo je u cijeloj zgradi, a metalni robotizirani ženski glas nas na razglas moli da svi odmah napustimo zgradu. Ne znamo je li riječ o običnoj vježbi ili je situacija doista sigurnosno alarmantna. Pošto glas izostavlja onu čuvenu rečenicu iz filmova „this is not a drill“, vjerujemo da je, ipak, riječ o vježbi sigurnosnog protokola. Uredno i bez panike smo napustili zgradu i popili kavu napolju dok uzbuna ne prođe. Nakon što nam je dat znak da ponovo uđemo u zgradu i profesor Hebly je nastavio gdje je stao, lažna uzbuna se ponovila još jednom.
Kasnije, u impozantnoj knjižnici pravnog fakulteta, u South Slavic odjeljenju knjiga nalazim Krivično pravo – opći dio Franje Bačića i prisjećam se kako nam je na drugoj godini prava ova knjiga zadavala posebnu glavobolju. Poslije podne nas članica leidenske gilde vodi u obilazak grada. Posjetili smo francusku hugenotsku zajednicu, gdje cijene tišinu i mir, a kolegica iz Armenije nam je prevodila s ruskog jednu od pjesama na zidu u Leidenu, onu Marine Cvjetajeve.
S još jednim od naših domaćina, susretljivim i simpatičnim Grkom Theom iz Soluna, koji je na doktoratu na pravnom fakultetu, komentiramo neobično velike prozore na svim zgradama iza kojih uopće nema zavjesa. Konstatiramo da je to, pored težnje za više svjetla u stambenim prostorima, zacijelo izraz protestantske etike i da se time zapravo komunicira prema vani da se nema što sakrivati i da je to veoma različito od balkanske potrebe da se sakrivamo iza kojekakvih zidova i zastora.
Sutradan, dok čekamo da otpočnu vježbe iz europskog prava javnih nabava, kolegica iz Turske mi objašnjava neke detalje njihovog sistema; oni imaju preferencijalni tretman domaćeg, a obrambeni ugovori, kao i neke druge strateške grane kao što su određena softverska industrija, rezervirani su za domaće firme. Nedugo potom, Janet Meesters iz globalno poznate pravne firme DLA Piper drži nam predavanje o pravnoj zaštiti u javnim nabavama i EU Direktivi 2007/66 EC, a nakon nje Gerard’t Hart iz građevinske firme Boskalis daje potpuni pregled sudske prakse ESP o pravnoj zaštiti, počevši od čuvenih slučajeva Alcatel C-81/98 i Stadt Halle C-26/03 do posljednjih slučajeva Amt Azienda C-328/17 i Hochtief C-300/17 te Hochtief C-620/17.
PIANOo
Za PIANOo sam prvi put čuo na izlaganju profesora Gustava Pige o profesionalizaciji javnih nabava koje je održao na otvaranju MPPM programa u Beogradu ujesen 2017. godine, kada je argumentirao zbog čega je profesionalizacija javnih nabava neophodna te navodio uspješne primjere, među kojima je glavni bio nizozemski PIANOo. Naime, radi se o nizozemskom ekspertskom centru za javne nabave koji je uspostavljen s ciljem profesionalizacije javnih nabava za sva državna tijela u Nizozemskoj, s posebnim naglaskom na efikasnost i zakonitost nabava. (detaljno na https://www.pianoo.nl/en)
Da ne bude zabune, nije riječ o centralnom nabavnom tijelu, već tijelu koje daje profesionalne savjete ugovornim tijelima. PIANOo se smatra krucijalnim, kaže Jacobien Muntz-Beekhuis iz ove organizacije, koja nam drži predavanje o povećanju sudjelovanja MSP-a u javnim nabavama, istraživanju i generalnom poznavanju tržišta. Pored savjeta ugovornim tijelima, PIANOo promovira profesionalizaciju, razmjenu znanja, inovacije, strateško korištenje nabava, izdaje priručnike i organizira konferencije.
Nakon završenog predavanja, svi odlazimo u Haag, u kojem će se održati drugi dio programa. Pošto imamo slobodan vikend, subotu smo iskoristili za obilazak Amsterdama, mada nas vrijeme nije najbolje poslužilo, a u nedjelju smo posjetili Scheveningen plažu, najdužu pješčanu plažu u ovom dijelu Europe. Sunčano je, bez ijednog oblaka, a u valovitom Sjevernom moru, unatoč niskoj temperaturi i jakom vjetru, surfaju pravi-pravcati surferi u izolacionim odijelima. Nažalost, ne stižemo posjetiti muzej Mauritshuis u Haagu u kojem se nalazi Vermeerova slika Djevojka s bisernom naušnicom, o kojoj je 2003. snimljen istoimeni film sa Scarlett Johansson.
Rijkswaterstaat i Rotterdam Ahoy
U prostorijama Leidenskog sveučilišta u Haagu, dr. Willem Janssen s Utrechtskog sveučilišta je imao izlaganje o izuzeću od primjene postupaka javnih nabava. Osobito instruktivan je bio dio izlaganja koji se odnosio na nova kretanja u europskoj praksi vezana za in-house ugovore. Odmah zatim, Frits Houtman iz Rijkswaterstaata nam predaje o kriterijima o dodjeli ugovora i upravljanju veoma kompleksnim ugovorima. Rijkswaterstaat je izvršna agencija od vitalnog značaja za Nizozemsku, koja upravlja glavnim nacionalnim infrastrukturnim objektima u ime Ministarstva infrastrukture i okoliša. Osnovana je 1790. godine, ima 9.000 zaposlenika i godišnji proračun od pet milijardi eura.
Inače, organizatori su za svakog predavača brižljivo pripremili poklon-knjigu (engleski prijevod), koja je na određeni način vezana za jednu od država sudionica programa, što predstavlja određeni vid kulturne razmjene. Fritsa Houtmana je zapala Andrićeva Na Drini ćuprija, a još sam zapamtio da su drugim predavačima poklonjene Kronika u kamenu i Krvavi travanj Ismaila Kadarea i Istanbul Orhana Pamuka.
Nakon ručka u studentskom restoranu, krećemo za Rotterdam. U ogromnom kongresnom centru Rotterdam Ahoy Ard den Outer, iz službe za nabavu grada Rotterdama, ima izlaganje o održivim javnim nabavama. Na početku nas obavještava da će se Eurovizija 2020. održati u ovom centru i lobira da glasamo za Nizozemsku. Kažemo da hoćemo, mada većina nas nema pojma kako to sada funkcionira; posljednja Eurovizija koju sam pratio je bila ona 1990. u Zagrebu, kada je pobijedio Toto Cotugno. Grad Rotterdam mnogo polaže na održive javne nabave, a u odnosu na nova pravila EU direktiva 2014, poseban akcent stavljaju na socijalne kriterije, odnosno socijalno odgovorne javne nabave.
Na povratku u Haag, kolega Džanan kolegici iz Srbije pokušava objasniti kompleksno državno uređenje BiH; cijeli sat je bio potreban da joj barem ukratko približi sve razine vlasti u BiH te postojanje 14 parlamenata i vlada koje ukupno imaju 180 ministara.
Posjeta Palači mira u Haagu
Palača mira u Haagu administrativna je zgrada međunarodnog prava u kojoj se nalaze Međunarodni sud pravde, Stalni arbitražni sud, Haška akademija međunarodnog prava i bogata knjižnica međunarodnog prava. Mjesto je to koje svaki student međunarodnog prava želi posjetiti barem jednom u životu. Izgradnja palače je započela 1908, a završila 1913. godine, a njenu izgradnju je financirao američki magnat Andrew Carnegie. U Haagu su održane dvije poznate mirovne konferencije, 1898. i 1907. godine, čiji je cilj bio spriječiti buduće ratove. Treća je bila planirana za 1914, ali njeno održavanje je onemogućilo upravo ono protiv čega su haške konvencije bile usmjerene – Prvi svjetski rat.
Knjižničar nam pokazuje fotoalbum sudionika prve konferencije iz tog vremena i prva fotografija u albumu prikazuje ruskog cara Nikolaja, koji je bio inicijator konferencije, kako jaše na konju. Kolega iz Crne Gore ponosno govori: Eno našeg kralja Nikole, eno našeg kralja Nikole (misli na crnogorskog kralja Nikolu Petrovića). Kažem mu, ma to je ruski car Nikolaj Romanov. Aha, dobro, odgovara pomalo razočarano što to ipak nije njihov kralj. Kasnije nas knjižničar vodi u podrum u kojem se nalazi kolekcija djela Huga Grotiusa. Poznati holandski pravnik bio je pravi wunderkind svog vremena: sa 11 godina se upisao na Sveučilište u Leidenu, a sa 16 je napisao svoju prvu knjigu.
Knjižničar nam pokazuje jedan od tri sačuvana prva primjerka Grotiusove knjige De Indis, koju je napisao po narudžbi Istočnoindijske kompanije da opravda pravno dvojbeno zarobljavanje portugalskog broda Sveta Katarina, punog začina, od kompanije. Ovaj primjerak je u prošlom desetljeću knjižnica kupila od privatnog kolekcionara za 100 tisuća eura. Zatim nas vode u dvoranu Međunarodnog suda pravde koja samim svojim izgledom – visokim stropovima, vitrajima na prozorima i velikim freskama na zidovima – ulijeva strahopoštovanje u međunarodni pravni poredak, u kojoj vlada crkvena tišina i u kojoj su fotografiranje i razgovor strogo zabranjeni.
Time se naša posjeta Palači mira završava i vraćamo se na predavanje Larsa Bureme iz Haaške akademije za lokalnu upravu, o managementu promjena na kojem koncipiramo planove za naše grupne zadatke po zemljama.
Navečer je organiziran prijem na koji su pozvani predstavnici svih ambasada država koje sudjeluju u programu. S predstavnicima Ambasade BiH u Kraljevini Nizozemskoj ugodno razgovaramo o našim utiscima, zanima ih kakvo je stanje u BiH s Poglavljem V- javne nabave. Zatim Pepijn Gerrits, izvršni direktor nizozemskog Helsinškog komiteta, drži prigodni govor, a kako je moja malenkost zamoljena da učini to isto u ime sudionika programa, držim kratki govor u kojem kažem da je Nizozemska zemlja od koje su brojni koji su u prošlosti željeli učiniti reforme mnogo naučili, da je Petar Veliki dolazio ovdje učiti kako se uređuje društvo i prave brodovi, a govor sam završio zahvalom domaćinima i uz „God save the king“ što mi se učinilo prigodnim, a ujedno i nekako gameofthroneovskim.
Organizaciona kultura, elektronske javne nabave
Dr. Ben van Rompuy nam drži predavanja najprije o vezi javnih nabava i zakona o konkurenciji i načinu na koji korupcija i koluzija u javnim nabavama često dolaze skupa i jedna drugu potpomažu. Govori o slučajevima tajnih sporazuma o cijenama u Francuskoj i Nizozemskoj, koji su bili dosta medijski popraćeni, za koje su izrečene vrlo visoke kazne zbog narušavanja konkurencije, te izlaže OECD-ove preporuke za sprečavanje koluzije.
Također, s aspekta pravila o konkurenciji, spominje i analizira spornost formiranja konzorcija za sudjelovanje u konkretnoj javnoj nabavi ukoliko jedan od članova konzorcija može sam realizirati predmet ugovora. Potom ima predavanje o državnoj pomoći za čija pravila kaže da im je cilj spriječiti utakmicu između država članica u subvencioniranju vlastitih gospodarstava na štetu drugih država članica i pravične konkurencije. Najzanimljiviji slučaj koji se spominje je ugovor o brodarskim uslugama između Marseillea i Korzike, koji su dodjeljivale korzičke regionalne vlasti. Diskutiramo također o sudjelovanju kineskih ponuđača na tržištima javnih nabava zemalja zapadnog Balkana u odnosu na pravila o državnoj pomoći. Uslijedila je radionica o organizacionoj kulturi Floriana Theissena iz PROOF adviseurs i Arjena Verhoevena iz Berenschota, najstarije konzultantske firme u Nizozemskoj, a potom smo svi ispunjavali Myers Briggs test ličnosti te se začudili kako su rezultati testa potrefili većinu sudionika.
Posljednji dan predavanja, dr. Cecily Rose s Leidenskog sveučilišta nam govori o Konvenciji UN-a o borbi protiv korupcije i kriminalizaciji korupcije, u okviru čega kolega iz Ukrajine ima posebno izlaganje o stanju u svojoj zemlji, a potom naša znanica iz PIANOo-a Jacobien Muntz- Beekhuis ima predavanje o važnosti integriteta o javnim nabavama. Corvers Procurement Services vodeća je firma za pravno savjetovanje na području Beneluxa, specijalizirana za europsko pravo javnih nabava, inovacije, prava intelektualne svojine i ugovaranje. Njen osnivač, direktor i vlasnik Stephan Corvers otvara predavanje o elektronskim javnim nabavama postavljajući pitanje bi li e-nabave trebale biti dio državne infrastrukture ili bi ih, pak, trebalo ousourceovati privatnom sektoru. Većina sudionika smatra da je to isključiva zadaća države i da to tako treba i ostati.
Dr. Ana Isabel Peiró ima zatim zaista odličan dio predavanja o elektronskim javnim nabavama, koje je prepuno veoma korisnih informacija i zaključaka o budućem razvoju. Navodi primjer španjolske pokrajine Aragon i primjenu blockchain tehnologije. Kaže da će u budućnosti vještačka inteligencija donositi sve odluke u postupcima nabave, kao što se to trenutno eksperimentalno radi u Aragonu. Dalje, naglašava važnost postojanja strategije razvoja elektronskih nabava za svaku zemlju i prikazuje kartu Europe prema kojoj, začudo, 2015. zemlje kao što su Velika Britanija, Francuska, Španjolska, Italija i Finska nisu uopće imali spomenutu strategiju ili je ista bila nedostupna javnosti. Na kraju, a to je tvrdnja koja se često može čuti na međunarodnim konferencijama, ističe Južnu Koreju kao zemlju čije su elektronske javne nabave u smislu efikasnosti, transparentnosti, inovativnosti i ekonomskih efekata vjerojatno neprevaziđene na cijelom svijetu i uzor su svima. U Južnoj Koreji se čak 66,3% svih javnih ugovora dodjeljuje malim i srednjim poduzećima.
S ovim predavanjem završava se predavački dio programa i sudionici se razilaze završiti prezentacije za grupne zadatke koje sutradan po zemljama moramo predstaviti. Ostajemo do kasnih sati završiti naš zadatak koji će se ticati javnih nabava u Kantonu Sarajevo. U pauzama rada na grupnom zadatku, kolegica iz Gruzije nas upoznaje s prošlošću i jezikom ove lijepe i zagonetne zemlje.
Bon Voyage
Na predstavljanju grupnih zadataka impresionira velikih broj kreativnih i konstruktivnih ideja koje sudionici izlažu. Pod tim dojmom razmišljam kako će ovi mladi ljudi definitivno predstavljati budućnost svojih zemalja, ne samo u javnim nabavama već i u inovacijama, vanjskoj trgovini, borbi protiv korupcije, i pravosuđu. Nakon uspješno okončanih prezentacija grupnih zadataka, uslijedila je podjela certifikata koje nam dodjeljuju Joeri Buhrer Tavanier, program manager nizozemskog Helsinškog komiteta, i dr. Stefaan van der Bogaert, direktor Europa centra Sveučilišta u Leidenu, uz mali dar za svakog sudionika. Žurimo zatim na ručak u obližnji grčki restoran, gdje je hrana taman po ukusu nas, Balkanaca, pasioniranih mesojeda koji svaki obrok bez mesa smatramo gastronomski nepotpunim.
Opraštamo se s kolegama i svima nam je pomalo žao što se sve nekako prebrzo završilo. Kažemo jedni drugima da ćemo ostati u kontaktu i vidjeti se iduće godine na Alumni konferenciji negdje u Erevanu ili Kijevu. Idemo na aerodrom i nakon dva vrlo turbulentna leta se vraćamo u Sarajevo. Aviokompanija nas je opet obradovala drugi put izgubivši sve naše kofere, pa zaključujemo da ni Austrijanac nije ono što je nekad bio u smislu pouzdanosti.
Međutim, i pored toga, drago nam je što smo se sretno vratili kući, jer kažu da su kod putovanja dvije ljepote: lijepo je putovati, a lijepo se i vratiti kući.
Zaključak
Opći dojam nakon svega je da je MATRA program „Vladavina prava‟ i program iz oblasti javnih nabava izvanredna prilika i za veterane javnih nabava i za one koji se njima tek počinju intenzivnije baviti, da zbilja uče od najboljih. Ljubazni i susretljivi domaćini, ugodna akademska atmosfera na prestižnom sveučilištu, rad i učenje sa stručnjacima europskog ranga, i razmjena znanja i iskustava s kolegama iz drugih zemalja, savršena su preporuka za sve buduće sudionike ovog odličnog programa.
Međutim, kao i sa svakim obrazovanjem, za svakog od sudionika programa pravi test će tek uslijediti: da sve što smo vidjeli i naučili u Nizozemskoj stavimo u službu poboljšanja sistema javnih nabava u vlastitim zemljama.
Josip Jakovac
„Nizozemska iskustva u javnim nabavama“ za časopis „Javne nabavke“ priredio je dipl. iur., IMPPM Josip Jakovac, šef Grupe za normativno-pravne poslove u Agenciji za javne nabave BiH, regionalni trener trenera javnih nabava višekorisničkog ToT projekta Europske komisije, trener javnih nabava AJN i part-time konzultant.
Primarno se bavi izradom zakona i podzakonskih akata, transpozicijom legislative EU, monitoringom javnih nabava, poboljšanjem sistema nabava u oblasti obrane i logistike, prevencijom korupcije i implementacijom međunarodnih projekata. Između ostalog, predsjedavao je radnom grupom Vijeća ministara BiH koja je izradila izmjene i dopune Zakona o javnim nabavama koje bi trebale reformirati sistem javnih nabava u BiH.
Održao je preko 120 seminara i radionica za više konzultantskih kuća i bh. vladu koje su pokrivale skoro sve aspekte nabava, te obučavao korisnike projekata Ambasade Švicarske. Izlagač je na više međunarodnih konferencija i autor i koautor sedam knjiga i niza stručnih članaka.
Posjeduje i Second Level Master’s Degree in International Master in Public Procurement Management, stečen na Sveučilištu Tor Vergata u Rimu (Italija).
