Komentari i nepravilnosti u postupcima javnih nabava

Greške koje se odnose na pristrane, po nečijoj mjeri date specifikacije, među najtežim su za otkrivanje…Javna nabava…

Piše: Anita Knezović

Časopis “Javne nabavke”, august 2020. 

 

Predmet ovog članka su nepravilnosti u postupcima javne nabava s primjerima iz prakse. Nepravilnosti u javnoj nabavi smatraju se povredama pravila o javnoj nabavi. Mogu se pojaviti u bilo kojoj fazi postupka javne nabave.

Nepravilnosti u javnim nabavama mogu nastati:

• prije pokretanja postupka javne nabave. Npr. u fazi planiranja, tijekom određivanja procijenjene vrijednosti ili tijekom donošenja odluke o primjeni postupka. Odluke koje se donesu prije zvaničnog postupka nabave, bez sumnje utječu na pravac daljnjeg djelovanja ugovornog tijela

 

• tijekom procedure javne nabave, uvjeti za kvalifikaciju kojima se krši jednak tretman svih ponuditelja ili pogrešna ocjena ponuda.

 

• nakon što je postupak proveden i ugovor dodijeljen. Npr. nije objavljena obavijest o dodjeli ugovora, rade se nezakonite izmjene već zaključenog ugovora ili ugovora za dodatne robe, radove ili usluge bez ispunjenih uvjeta.

Otkrivanje nepravilnosti

Nepravilnosti u javnim nabavama obično se otkrivaju i rješavaju uz pomoć sljedećih mehanizama (postupaka):

• Postupci zaštite prava, pokrenuti nakon žalbi ponuditelja protiv odluka ugovornih tijela. Takve žalbe mogu pokrenuti zaštitu prava. To jeste preispitivanje postupka nabave od suda ili nekog nezavisnog tijela za zaštitu prava i preispitivanje postupka nabave.

Prema Zakonu o javnim nabavama, Ured za razmatranje žalbi je nezavisna institucija čiji je osnovni zadatak razmatranje žalbi sudionika u postupcima javnih nabava, odnosno odlučivanje po žalbama.

URŽ vrši korekcije u postupcima javnih nabava, odnosno ukazuje na napravljene greške i propuste, kako se oni ne bi ponavljali.

• Revizije koje provode državne revizorske institucije (eksterne revizije) i revizije koje provodi određena jedinica unutar organizacije (interne revizije). Ured za reviziju institucija BiH na državnoj razini, kao i uredi za reviziju na razini entiteta, vrše reviziju postupaka javnih nabava.

Postupci revizije podrazumijevaju ispitivanje sustava interne kontrole ili suštinsko ispitivanje odabranih procedura nabava. Navedeno uz pridržavanje općeprihvaćenih revizorskih standarda, kako bi mogli potvrditi ispunjavaju li se kriteriji odgovarajućeg upravljanja i interne kontrole u procesu nabava.

Revizija javnih nabava ne podrazumijeva samo zakonsku usklađenost procesa nabava. Ona podrazumijeva i planiranje i odobravanje nabava, evidentiranje primljenih roba, radova ili usluga i plaćanje. Također, podrazumijeva i vođenje evidencije zaliha i razmatranje indicija za postojanje prevare ili korupcije u javnim nabavama.

• Monitoring koji vrši Agencija za javne nabave BiH. U skladu s člankom stavak (3) točka e) ZJN, nadležnost AJN je uspostavljanje sustava za praćenje postupaka koje provode ugovorna tijela za nabavu robe, usluga i radova, s ciljem edukacije i otklanjanja uočenih nepravilnosti u pojedinačnim postupcima javnih nabava.

Primjenom Pravilnika o praćenju postupaka javne nabave („Službeni glasnik BiH“, broj: 72/16), sustav praćenja primjene Zakona i podzakonskih akata u BiH je ispitivanje usklađenosti pojedinačnih postupaka javne nabave koje provode ugovorna tijela.

Praćenja koja provodi AJN su bazirana na otkrivanju i pronalaženju postupanja ugovornih tijela suprotno Zakonu i podzakonskim aktima, prvenstveno u cilju preventivnog i edukativnog djelovanja. U slučaju nepostupanja ugovornog tijela po ukazivanju na propust ili kršenje koje je uočeno kroz sustav praćenja, Agencija ima ovlasti podnijeti prekršajnu prijavu.

• Kontrole vrše druge administrativne ili financijske inspekcije i institucije za provođenje zakona te organizacije civilnog društva.

 

Uočene nepravilnosti i komentari

U nastavku teksta dat ćemo prikaz određenog broja nepravilnosti koje se pojavljuju u procesima javnih nabava.

a.) Greške kod planiranja

Planiranje nabava u BiH predstavlja jedan od osnovnih problema u funkcioniranju sustava javnih nabava. Odnosno planiranje je jedna od bitnih slabosti sustava javnih nabava u BiH.

Planiranje nabava jedna je od najkritičnijih faza u cjelokupnom procesu javnih nabava, a nalazi se na samom njegovom početku. Naime, kašnjenja u usvajanju proračuna i/ili financijskih planova od nadležnih tijela, direktno utječu na kašnjenje u planiranju javnih nabava. Samim tim dovode do kašnjenja u pokretanju postupka javne nabave. Kao rezultati ovakvog postupanja uočavaju se:

• veći broj netransparentnih postupaka javne nabave i
• dijeljenje predmeta nabave u cilju izbjegavanja primjene odgovarajuće vrste postupka.

Ugovorna tijela često nemaju usvojene planove nabava, ali zbog redovnih poslovnih procesa moraju nabavljati, robe, usluge ili radove, i to prema privremenim planovima, ili donošenjem posebnih odluka o pokretanju postupaka javne nabave, što predstavlja lošu praksu u javnim nabavama.

PRIMJER NEPRAVILNOSTI

Ugovorno tijelo je objavilo obavijest o nabavi robe, putnički automobil u vrijednosti od 60.000,00 KM. Uvidom u internetsku stranicu ugovornog tijela utvrđeno je da na njoj uopće nije objavljen plan javnih nabava.

KOMENTAR: Uvjeti za početak postupka javne nabave su da se može započeti postupak javne nabave ako je nabava predviđena u planu nabava ili kada ugovorno tijelo donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabave.

Ugovorno tijelo mora objaviti plan nabava čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđenih u članku 14. stavak (1) ZJN na svojoj internetskoj stranici, i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja proračuna, odnosno financijskog plana.

Članak 14. stavak (1) ZJN navodi da za nabave vrijednosti manje od 50.000,00 KM, u slučaju robe i usluga, ili 80.000,00 KM, u slučaju radova, ugovorno tijelo može primijeniti jedan od postupaka utvrđenih ovim zakonom, izuzev izravnog sporazuma, uz obvezu ispunjenja propisanih uvjeta za svaki postupak.

Dakle, ugovorno tijelo je bilo dužno objaviti plan nabave u dijelu koji se odnosi na nabavu putničkog automobila s obzirom na to da je procijenjena vrijednost robe veća od 50.000,00 KM bez PDV-a.

Odnosno, ugovorno tijelo mora objaviti plan nabava za postupke čija je vrijednost veća od 50.000,00 KM/80.000,00 KM, i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja proračuna ili financijskog plana.

b) Nepravilnosti vezane za izbor postupka

Odredbom članka 3. ZJN određeni su svrha i predmet Zakona, odnosno temeljna načela sustava javnih nabava u cilju najučinkovitijeg korištenja javnih sredstava s obzirom na svrhu i predmet javne nabave uz osiguranje pravične i aktivne konkurencije među potencijalnim dobavljačima i ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti.

Zakonom su definirani postupci javne nabave i uvjeti za njihovu primjenu, gdje konačnu odluku o primjeni određenog postupka donosi ugovorno tijelo na temelju procijenjene vrijednosti javne nabave definirane u članku 14. Zakona, kao i ispunjenosti drugih uvjeta definiranih Zakonom.

PRIMJER NEPRAVILNOSTI

Ugovorno tijelo je provelo konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i izravni sporazum za isti predmet, čija vrijednost u zbroju prelazi 6.000,00 KM bez PDV-a.

KOMENTAR: Ugovor može biti podijeljen samo ako su svi njegovi dijelovi predmet istog postupka javne nabave koji bi se koristio i kod samo jednog ukupnog ugovora. Drugim riječima, sve dok dijeljenje ugovora ne utječe na izbor postupka javne nabave, dijeljenje je dozvoljeno.

U skladu s navedenim, ako zbroj vrijednosti konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda i planiranog izravnog sporazuma, za nabavu istih roba, usluga ili radova, ne prelazi vrijednost utvrđenu u članku 87. stavak (3) Zakona koji se odnosi na izravni sporazum, onda neće doći do povrede zakona ako se provedu i konkurentski i izravni sporazum.

Međutim, ako zbroj vrijednosti konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda i planiranog izravnog sporazuma, za nabavu istih roba, usluga ili radova prelazi vrijednost utvrđenu člankom 87. stavak (3) Zakona, onda to predstavlja kršenje Zakona i dijeljenje predmeta nabave u cilju izbjegavanja primjene zakonskih propisa.

PRIMJER NEPRAVILNOSTI

Ugovorno tijelo je provelo postupak javne nabave i dodijelilo ugovor za razvoj sustava novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) koji je nazvalo „probnom“ ili „test“ verzijom. Procijenjena vrijednost predmetnog ugovora je bila oko 30.000,00 KM, a postupak koji je proveden je otvoreni postupak.

Ugovorno tijelo nije naglasilo u tenderskoj specifikaciji, niti u uvjetima ugovora, da se autorska prava koja se odnose na softver, prenose s uspješnog ponuditelja na ugovorno tijelo. Ponuditelj koji je bio uspješan na tenderu, kompanija X, stoga je zadržala autorska prava za softver.

Ugovorno tijelo je onda dodijelilo kompaniji X niz dodatnih ugovora u vezi s modernizacijom i razvojem softvera. Dodijelilo je dodatne ugovore kompaniji X provodeći pregovarački postupak bez objave obavijesti za dodatne usluge, u vrijednosti mnogo većoj nego što je vrijednost prvog postupka.

Na ovaj način, ugovorno tijelo je otpočelo ugovor veoma skromne vrijednosti, a onda povjerilo istom poduzeću, bez konkurencije, pružanje usluga u ukupnoj vrijednosti od 10 milijuna KM.

KOMENTAR: Članak 23. ZJN navodi da se u slučaju ugovora o javnoj nabavi usluga za dodatne usluge koje nisu uključene u prvobitno razmatrani projekt ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koje uslijed nepredviđenih okolnosti postanu neophodne za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga, i kada se takve dodatne usluge ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo, takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ne može prijeći 30% od vrijednosti osnovnog ugovora.

Dodjeljujući dodatne ugovore na ovaj način, ugovorno tijelo je u znatnoj mjeri prešlo vrijednost od 30% za dodatne usluge.

c) Tehničke specifikacije koje favoriziraju određenog ponuđača

Člankom 54. stavak (1) ZJN propisano je da tehničke specifikacije moraju svim ponuditeljima omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju.

Tehničke specifikacije predstavljaju praktično najznačajniji dio tenderske dokumentacije. To je zapravo dio tenderske dokumentacije u kojem ugovrno tijelo detaljno opisuje ono što je predmet nabave.

Odnosno opisuje sve svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predmetom nabave vodeći računa da nije ugrozilo konkurenciju među potencijalnim ponuditeljima.

Dobro pripremljena tehnička specifikacija predmeta nabave podrazumijeva da je ugovorno tijelo jasno i precizno opisalo ono što nabavlja.

Tako da će predmet nabave koji bude ponuđen u skladu s tehničkom specifikacijom zadovoljiti sve potrebe ugovornog tijela, a da pri tome svi gospodarski subjekti koji obavljaju djelatnost u području u koje spada predmet nabave imaju mogućnost da ponude traženi predmet nabave.

PRIMJER NEPRAVILNOSTI 

Ugovorno tijelo je u TD navelo tehničke specifikacije koje zadovoljavaju samo dvije vrste automobila XX i YY. Naime, ugovorno tijelo je ograničilo konkurenciju postavljajući uvjete kojima točno određuje duljinu automobila i zapreminu gepeka, koje imaju samo spomenuti modeli vozila.

KOMENTAR: Tehničke specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog ponuditelja. To znači da one ni u kojem pogledu ne smiju favorizirati niti stavljati u nepovoljan položaj bilo kojeg gospodarskog subjekta kao takmičara za predviđeni ugovor.

Ugovorno tijelo krši zakon ako opisuje predmet nabave na način koji bi nepravedno ograničio konkurenciju. Naročito krši zakon ako opisuje predmet nabave upućujući na robne marke (žigove), patente ili porijeklo, osim ako je upućivanje na njih opravdano prirodom predmeta ugovora ili ako ugovorno tijelo ne može drugačije opisati predmet s dovoljno preciznosti i pod uvjetom da je takvo spominjanje praćeno riječima „ili ekvivalent“.

Greške koje se odnose na pristrane, po nečijoj mjeri date specifikacije, među najtežim su za otkrivanje.

d) Kvalifikacijski kriteriji koji nisu u skladu s osnovnim načelima javnih nabava

Minimum kvalifikacijskih uvjeta koje ugovorno tijelo odredi, kao i dokumenti koji su potrebni, obvezno trebaju biti srazmjerni predmetu nabave i sukladni s njim. Postavljeni uvjeti ne smiju imati ograničavajući karakter na konkurenciju i moraju biti jasni i precizni.

Ugovorno tijelo od ponuditelja zahtijeva samo one dokaze koji su nužni da bi se utvrdilo zadovoljava li  kvalifikacijske uvjete koje je postavilo ugovorno tijelo.

Ključno je uzeti u obzir pravičnu i otvorenu konkurenciju pri utvrđivanju zahtjeva za kvalifikaciju. Ne smiju se utvrditi zahtjevi kojima bi se određeni ponuditelj ili skupine ponuditelja isključili iz sudjelovanja u postupku za predmetni ugovor.

Člancima od 45. do 51. Zakona određeni su kriteriji za kvalifikaciju koje ponuditelji moraju ispunjavati da bi se natjecali za predviđeni ugovor o javnoj nabavi. Zakon ne poznaje druga ograničenja za sudjelovanje ponuditelja, osim navedenih.

Svrha primjene tih kriterija je da se provjeri jesu li ponuditelji u stanju izvršiti ugovor u skladu sa zahtjevima ugovornog tijela. Dakle, Zakon ne definira maksimum kvalifikacijskih uvjeta, nego u svakom slučaju ti zahtjevi moraju biti povezani i proporcionalni s predmetom ugovora te ne smiju imati restriktivan učinak na konkurenciju.

Prema članku 44. ZJN, ugovorno tijelo provjerava i ocjenjuje je li ponuditelj pouzdan i sposoban izvršiti ugovor, u skladu s uvjetima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji.

Ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji definira uvjete za kvalifikaciju tako da utvrdi minimum zahtjeva za kvalifikaciju ponuditelja u pogledu njihove osobne sposobnosti, ekonomskog i financijskog stanja te njihove tehničke i/ili profesionalne sposobnosti.

Minimum kvalifikacijskih uvjeta koje ugovorno tijelo odredi za ponuditelje, kao i dokumenti koji su potrebni za njihovo dokazivanje, obvezno trebaju biti srazmjerni predmetu javne nabave. Postavljeni uvjeti ne smiju imati ograničavajući karakter na konkurenciju. Moraju biti jasni i precizni.

Ugovorno tijelo od ponuditelja zahtijeva samo one dokaze koji su neophodni da bi se utvrdilo zadovoljava li  kvalifikacijske uvjete koje je postavilo ugovorno tijelo.

Ugovornom tijelu nije dopušteno da odbije zahtjev za sudjelovanje ili ponudu isključivo na osnovu toga što su ih podnijeli ili pravna ili fizička osoba iz članka 2. stavak (1) točka c)  Zakona ili grupa kandidata/ponuditelja.

Samo onim ponuditeljima čije kvalifikacije zadovoljavaju uvjete utvrđene u TD dopušteno je da nastave postupak javne nabave.

20% popusta za postojeće pretplatnike

Stručni časopis Javne nabavke

 

PRIMJER NEPRAVILNOSTI

Ugovorno tijelo je objavilo obavijest o nabavi na Portalu javnih nabava za usluge kateringa, čija je procijenjena vrijednost 80.000,00KM. U uvjetima za kvalifikaciju u TD, između ostalog, traženo je da ponuditelj mora imati 10 zaposlenih radnika, što se potvrđuje izjavom ovjerenom od ponuditelja, a u skladu s člankom 50. točka d) Zakona o javnim nabavama.

KOMENTAR: Člankom 50. točka c) Zakona o javnim nabavama normirano je sljedeće:

„U postupku javne nabave usluga ugovorno tijelo može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuditelja, i to: c) izjavu o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim tijelima, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuditelja.“

Članak 50. stavak (1) točka d) ZJN, na koju se ugovorno tijelo poziva, odnosi se na izjavu pružatelja usluga o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i o broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine.

Ugovorno tijelo, dakle, može tražiti izjavu o prosječnom broju zaposlenih, ali ne i zahtijevati točan broj zaposlenih.

e) Nepravilnosti vezane za okvirni sporazum

Okvirni sporazum podrazumijeva pisani sporazum ograničenog trajanja između jednog ili više ugovornih tijela i više dobavljača. Njegova svrha je utvrđivanje okvira za ugovore koji će se dodjeljivati u datom razdoblju u pogledu cijene, a kada je to primjereno, i u pogledu predviđenog obima ili količine.

Okvirni sporazum nije postupak javne nabave, već način nabave, odnosno nabavna tehnika. Okvirnim sporazumom se definiraju uvjeti pod kojima se mogu dodijeliti ugovori tijekom određenog razdoblja, u skladu s predviđenom cijenom i, gdje je moguće, predviđenim količinama.

Pri tome, predmet ugovora koji se dodjeljuje i cijena su ključni elementi koji će biti određeni unutar okvirnog sporazuma za buduće ugovore.

Dakle, okvirni sporazum je ograničen ne samo u pogledu razdoblja važenja nego i u pogledu maksimalne količine ili obima javne nabave tijekom tog vremenskog razdoblja i može se desiti da se zaključeni okvirni sporazum „iskoristi“ prije nego što vremenski istekne, kao i obrnuto, da okvirni sporazum vremenski istekne prije nego što se količinski „iskoristi“.

PRIMJER NEPRAVILNOSTI

Nabava je vršena na osnovu okvirnog sporazuma čije je trajanje isteklo.

KOMENTAR: Okvirni sporazum ograničen je određenim parametrima, a to su vrijednost, maksimalna količina i vrijeme (razdoblje trajanja). Navedeni parametri su „okviri“, po čemu je okvirni sporazum i dobio naziv kao takav. S prvim okvirom koji se potroši smatra se da je potrošen i okvirni sporazum.

Naprimjer, količina je potrošena prije nego što je okvirni sporazum vremenski istekao te se okvirni sporazum smatra potrošenim.

Također, okvirni sporazum se smatra potrošenim i u slučaju da je vremenski istekao, bez obzira na to što količina i/ili vrijednost nisu iskorišteni.

Ako je ugovornom tijelu dalje potrebno ono što je bilo predmetom potrošenog okvirnog sporazuma, dužno je provesti odgovarajući postupak.

f) Uvjeti iz pregovaračkog postupka nisu ispoštovani

Pregovarački postupak bez objave obavijesti može se primijeniti kao iznimka samo ako su za to ispunjeni uvjeti utvrđeni Zakonom o javnim nabavama.

Člankom 21. Zakona propisani su opći uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti, kako slijedi:

a) kada nijedna ponuda ili nijedna prihvatljiva ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku i kada uvjeti za ugovor nisu značajno promijenjeni u odnosu na uvjete iz prethodnog postupka;

b) kada nijedan zahtjev za sudjelovanje u ograničenom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio sudjelovanje u ograničenom postupku, te kada uvjeti za ugovor nisu značajno promijenjeni u odnosu na uvjete iz prethodnog postupka;

c) kada se zbog suštinskih, dokazivih tehničkih ili umjetničkih razloga, ili zbog razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava, ugovor može dodijeliti samo određenom dobavljaču;

d) kada se iznimno, zbog dokazivih razloga krajnje žurnosti prouzročene događajima nepredvidivim za ugovorno tijelo, ne mogu ispuniti ovim zakonom utvrđeni minimalni rokovi za otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavijesti. Okolnosti kojima se opravdava iznimna hitnost postupka ni u kojem slučaju ne smiju se dovesti u vezu s ugovornim tijelom.

 PRIMJER NEPRAVILNOSTI 

Ugovorno tijelo nabavlja usluge zimskog održavanja puteva na području općine putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, zbog krajnje hitnosti (općina je na sjeveru i snijeg se očekuje svake godine). Prethodnih godina, ugovorno tijelo je redovito vršilo nabavu usluga zimskog održavanja putem otvorenog postupka jer se procijenjena vrijednost kreće oko 200.000,00KM bez PDV-a.

U obavijesti o dodjeli ugovora navedeno je da razlog za provođenje pregovaračkog postupka bez objave obavijesti jeste kašnjenje u donošenju programa održavanja puteva od skupštine, a zbog ogromne količine snijega …

KOMENTAR: Ugovorna tijela mogu, izuzetno, ugovore dodjeljivati putem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavijesti o nabavi, kada se zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti, prouzrokovane događajima nepredvidivim za dato ugovorno tijelo, ne mogu ispoštovati minimalni rokovi koji su utvrđeni za otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavijesti.

Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost ne smiju se ni u kojem slučaju moći dovesti u vezu s ugovornim tijelom.

Znači, prvi uvjet za primjenu ovog postupka jeste da ugovorno tijelo mora ponuditi jasne i objektivne dokaze za hitno djelovanje potkrijepljene argumentima koje može uvjerljivo dokazati javnosti ili institucijama nadležnim za kontrolu postupaka javnih nabava.

Drugi uvjet je da okolnosti krajnje hitnosti trebaju biti izazvane događajima koje ugovorno tijelo nije moglo predvidjeti. Npr. viša sila, elementarne nepogode, prometne nesreće i sl..

Treće, nastanak takvih okolnosti mora poticati izvan kontrole ugovornog tijela te se traži naročito brza aktivnost ugovornog tijela što se tiče nabave koja djeluje u pravcu ublažavanja, odnosno prestanka štetnog djelovanja. Jednako se odnosi na sve predmete nabava: robe, usluge i radove.

PRIMJER NEPRAVILNOSTI

Ugovorno tijelo je provelo otvoreni postupak za izvođenje radova na sanaciji određenog objekta koji ima u vlasništvu. Uvidom u obavijest o dodjeli ugovora utvrđeno je da je ugovor dodijeljen kompaniji X.

Nakon određenog razdoblja proveden je pregovarački postupak za dodatne radove u skladu s člankom 24. stavak (1) točka a) Zakona o javnim nabavama.

Uvidom u obavijest o dodjeli ugovora za pregovarački postupak bez objave obavijesti, utvrđeno je da je postupak dodijeljen grupi ponuditelja (kompanija X i kompanija Y).

KOMENTAR: Članak 24. stavak (1) točka a) Zakona navodi da u slučaju ugovora o javnoj nabavi radova za dodatne radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekt ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koji uslijed nepredviđenih okolnosti postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih radova, i kada se takvi dodatni radovi ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo.

Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne radove ne može prijeći 20% od vrijednosti osnovnog ugovora. Dakle, dodatni ugovor putem pregovaračkog postupka je mogao biti dodijeljen samo kompaniji X zato što im je dodijeljen osnovni ugovor.

g) Zaključivanje aneksa ugovora

Primjer nepravilnosti:

Ponuditelj u svom zahtjevu za praćenje navodi da ugovorno tijelo za održavanje puteva zaključuje aneks ugovora s istim ponuditeljem već dulje vremensko razdoblje.

KOMENTAR: Opće pravilo u javnim nabavama je da se ugovor ne može proširiti, obnoviti ili produžiti u odnosu na ono što je definirano tenderskom dokumentacijom. Zakon ne poznaje termin aneks ugovora. Naime, zakonodavac nije predvidio ni proširenje, obnavljanje ni produženje ugovora.

Ako dođe do realizacije ugovora po bilo kojem osnovu, a ugovorno tijelo ima potrebu za novim robama, uslugama ili radovima, dužno je provesti novi postupak.

h) Nepravilna primjena kriterija za ocjenu ponuda (za dodjelu)

Kriteriji za dodjelu ugovora vežu se isključivo za predmet nadmetanja, a što pretpostavlja uključivanje kriterija koji su okvirno dati člankom 64. Zakona i čija je zajednička odrednica da se vežu isključivo za prirodu i svrhu predmeta nadmetanja.

Kriteriji za dodjelu ugovora ne smiju se odnositi na osobnu situaciju ponuditelja, tehničko, profesionalno i ekonomsko financijsko stanje ponuditelja. Odnose se isključivo na predmet nabave.

Ti kriteriji za ocjenu moraju biti objektivni, adekvatni za identificiranje ekonomske prednosti, i što je moguće više, mjerljivi. Kada je u pitanju kriterij „ekonomski najpovoljnija ponuda“, ugovorno tijelo je dužno detaljno razraditi potkriterije u skladu s prirodom i svrhom predmeta nabave.

Drugim riječima, mora postojati opravdana i realna potreba za postavljanjem određenih potkriterija. Također, relativno učešće svakog potkriterija mora biti objektivno, opravdano i u skladu sa svrhom predmeta nabave.

PRIMJER NEPRAVILNOSTI

Provodi se otvoreni postupak, radovi, izgradnja lokalne prometnice u poslovnoj zoni.

Pod točkom III.2.a obavijesti o nabavi, kao potkriterija ekonomski najpovoljnije ponude, navedeni su:

• način i uvjeti plaćanja 30%
• cijena   60%
• garancija   10%

Pod točkom II.4.b, kratak opis predmeta ugovora, navedeno je da je predmet nabave definiran na temelju potreba ugovornog tijela. Sredstva potrebna za realizaciju predmetnog postupka su osigurana dijelom u proračunu općine sa stavke „Infrastruktura XXX‟.

U situaciji koja je opisana, upitni  realna potreba za potkriterijem, način i uvjeti plaćanja, uz učešće od 30% jer se radi o proračunskom korisniku i sredstva su osigurana u proračunu općine. Dakle, postavlja se pitanje svrsishodnosti takvog potkriterija u konkretnom slučaju i učešća od 30%.

i.) Nepoštivanje rokova predviđenih pravilima i propisima o javnim nabavama

Svrha propisa koji reguliraju minimalne rokove za prijem ponuda je u tome da omoguće gospodarskim subjektima da pripreme i dostave ponude koje zadovoljavaju zahtjeve ugovornog tijela.

PRIMJER NEPRAVILNOSTI

Ugovorno tijelo je navelo rok od četiri dana za dostavu ponuda u konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda.

KOMENTAR: Ugovorno tijelo određuje rokove za prijem zahtjeva i ponuda uzimajući u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme za pripremu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda.

Ni Zakonom o javnim nabavama, a ni podzakonskim aktima nisu utvrđeni minimalni rokovi za dostavljanje ponuda za konkurentski zahtjev, ali je rok od četiri dana teško opravdati kao primjeren i da ostavlja dovoljno vremena ponuditeljima za poduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda.

Također, predviđeni rok je u suprotnosti s člankom 56. stavak (1) i (2) Zakona o javnim nabavama koji omogućuje zainteresiranim kandidatima/ponuditeljima da u pisanoj formi traže od ugovornog tijela pojašnjenje tenderske dokumentacije pravovremeno, ali najkasnije deset dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda.

Stavkom (2) spomenutog članka je definirano:

„Ugovorno tijelo dužno je odgovoriti u pisanoj formi, a odgovor sa pojašnjenjem dostavlja se svim kandidatima/ponuditeljima koji su otkupili tendersku dokumentaciju ili za koje ima saznanja da su istu preuzeli na jedan od načina iz članka 55. Zakona, u roku od tri dana, a najkasnije pet dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda.“

Također, u suprotnosti je s člankom 88. stavak (3) Zakona koji utvrđuje da zahtjev za dostavljanje ponuda obuhvata adekvatne i dovoljne informacije na osnovu kojih ponuditelji mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentskoj osnovi.

Utvrđivanjem roka na četiri dana, računajući od objave obavijesti na Portalu, krši se, između ostalog, načelo aktivne i otvorene konkurencije.

Preporuka Agencije za javne nabave je da takav rok iznosi minimalno deset dana https://www.javnenabavke.gov.ba/izvjestaji/izvjestaj%20o%20monitoringu/Izvjestaj_o_monitoringu_2017.pdf (str. 23. i 24)

 j) Nepravilnosti vezane za realizaciju ugovora

Ugovor koji je zaključen nakon postupka javne nabave sadrži uvjete iz tenderske dokumentacije i dostavljene ponude. Takav ugovor se ne može mijenjati, jer se time narušavaju pravila postupka i opća načela nabava: jednak tretman, nediskriminacija, transparentnost, ugrožava se cilj efikasnog trošenja javnih sredstava

PRIMJER NEPRAVILNOSTI

• Izmjena ugovorene cijene i u dijelu nа koji se ne odnose odredbe o promjenjivosti cijene predviđene u tenderskoj dokumentaciji, npr. kao što je slučаj kаdа se zbog promjene cijene gorivа poveća cijena prijevoza i trаnsportа nekih roba, аli ugovorno tijelo dopusti ne sаmo promjenu cijene u pogledu troškovа prijevozа, kаo jednog elementа u strukturi cijene zbog čijeg poskupljenjа je dozvoljenа izmjenа cijene, već dozvoli i promjenu mаrže ponuditelja u procentu promjene cijene gorivа.

 

• Izmjena uvjeta i nаčinа plаćаnjа, tаko što se npr. izvrši аvаnsno plаćаnje ugovorene cijene u cjelini ili djelomično, iаko je ugovorom o jаvnoj nаbаvi određeno dа će se plаćаnje izvršiti tek po obаvljenom poslu, odnosno poslije izvršenjа svih ugovornih obvezа ponuditelja.

 

• Izmjena ugovorenog rokа izvršenjа, tаko što ugovorno tijelo izаbrаnom ponuditelju dozvoli dа isporuči robu, izvrši uslugu ili izvede rаdove u roku duljem od onoga koji je bio ponuđen, odnosno dozvoli mu dа kаsni s ispunjenjem ugovornih obvezа.

 

• Izmjena predmetа nаbаve, tаko što UO dozvoli ponuđаču dа isporuči nešto što je slаbijeg kvаlitetа i tehničkih kаrаkteristikа u odnosu nа ono što je ponuđeno (isto se odnosi i nа pružаnje usluge ili izvođenje rаdovа) ili da ugovorno tijelo dozvoli ponuditelju dа mu isporuči nešto što nije ni predviđeno ugovorom o jаvnoj nаbаvi.

 

• Izmjena ugovorene količine roba kojа će biti isporučenа, odnosno izmjena ugovorenog obimа rаdovа ili uslugа, tаko što UO zаhtijevа ili dozvoli reаlizаciju manju ili veću od onogа što je određeno ugovorom.

 

• Izmjene nа strаni izаbrаnog ponuditelja, tаko što ugovorno tijelo dozvoli dа, umjesto tog ponuditelja koji je morаo ispuniti uvjete zа kvalifikaciju u postupku jаvne nаbаve i čijа je ponudа u tom postupku nа osnovu unаprijed određenog kriterija izаbrаnа kаo nаjpovoljnijа, nаbаvu reаlizira neka druga osoba koja nije navedena u izabranoj ponudi.

KOMENTAR: Prema članku 72. Zakona, ugovor o javnoj nabavi zaključuje se u skladu sa zakonima o obligacijskim odnosima u Bosni i Hercegovini. Članak 118. Zakona regulira da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjavanje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o obligacijskim odnosima.

Ugovor se mora zaključiti u skladu s odabranom ponudom i uvjetima iz tenderske dokumentacije. Čl. 116. stavak (2) točka j) Zakona određuje podnošenje prekršaja ako ugovorno tijelo zaključi ugovor koji nije u skladu s odabranom ponudom i uvjetima iz tenderske dokumentacije.