Javne nabavke i rokovi za dostavljanje ponuda
Uopćeno govoreći, rok je određeno razdoblje u kojem se neka procesna radnja može poduzeti, odnosno prije čijeg se isteka ne može poduzeti. U bilo kojem postupku javnih nabavki rokovi su veoma bitan element jer zainteresiranim stranama u postupku određuju period u okviru kojeg mogu djelovati, odnosno poduzimati ili ne poduzimati odgovarajuće radnje ili aktivnosti.
Piše: Amir Rahmanović (časopis “Javne nabavke”, feb. 2019)
Ovaj rad ima za cilj razjasniti postavljanje minimalnih rokova za dostavu ponuda odnosno zahtjeva za učešće u postupcima javnih nabavki.
Obrađeni su osnovni pojmovi koji su bitni za definiranje minimalnih rokova za dostavu ponuda/ zahtjeva za učešće, odnosno od kojih zavisi dužina ovih rokova. Ti pojmovi su vrste ugovornih organa i vrijednosni razredi. Dalje su obrađeni redovni minimalni rokovi za dostavu ponuda/ zahtjeva za učešće propisani Zakonom o javnim nabavkama posebno za svaki postupak nabavke, kao i mogućnosti koje se nude ugovornim organima ako žele odrediti skraćene rokove za dostavu ponuda/zahtjeva za učešće.
Kako bismo detaljnije razjasnili i obradili rokove za dostavljanje ponuda/zahtjeva za učešće u postupcima javnih nabavki, potrebno je da se pojasne dva osnovna pojma od kojih najviše i zavisi dužina rokova u postupcima javnih nabavki, odnosno određivanje rokova, i to:
- prvi pojam koji je potrebno pojasniti i obraditi jeste vrsta ugovornih organa
- drugi pojam je vrijednosni razred, odnosno procijenjena vrijednost buduće javne nabavke.
Vrste ugovornih organa
Ugovorni organ u smislu Zakona o javnim nabavkama je svaka institucija, organizacija ili preduzeće koje je u svom svakodnevnom poslovanju prilikom nabavki roba, usluga ili radova dužno poštovati odredbe Zakona o javnim nabavkama.
Zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini, u skladu s direktivama Evropske unije u oblasti javnih nabavki, poznaje dvije grupe ugovornih organa. To su ugovorni organi iz tzv. klasičnog sektora i ugovorni organi iz komunalnog sektora, odnosno sektorski ugovorni organi.
Ugovorni organi u Zakonu o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini definirani su članovima 4. i 5. Član 4. Zakona o javnim nabavkama definira ugovorni organ na sljedeći način:
„(1)Ugovorni organ, u smislu ovog zakona, jeste:
a) svaka institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, entitetima, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, na nivou kantona, grada ili općine (u daljnjem tekstu: institucija vlasti na državnom, entitetskom ili lokalnom nivou);
b) pravno lice koje je osnovano za određenu svrhu s ciljem zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter i ispunjava najmanje jedan od sljedećih uslova:
1) finansirano je, najvećim dijelom, iz javnih sredstava ili
2) nadzor nad upravljanjem vrši ugovorni organ definiran u tač. a) i b) ovog stavа, ili
3) više od polovine članova skupštine, upravnog ili nadzornog odbora su imenovani ili izabrani predstavnici ugovornih organa iz tač. a) i b) ovog stava;
c) asocijacija koju su formirali jedna ili više institucija vlasti ili pravna lica definirani u tač. a) i b) ovog stava.‟ (Zakon o javnim nabavkama, „Službeni glasnik BiH‟, broj: 39/14)
Dakle, član 4. Zakona o javnim nabavkama definira tzv. klasične ugovorne organe, kako su nazvani u EU direktivama.
U okviru ove grupe ugovornih organa prepoznajemo tri podgrupe, i to:
- Prva podgrupa ugovornih organa u klasičnom sektoru je svaka institucija vlasti u Bosni i Hercegovini na svim nivoima organizacije vlasti u BiH, odnosno na državnom, entitetskom nivou, na nivou Brčko Distrikta, kantonalnom nivou te lokalnom, odnosno na gradskom ili općinskom nivou. S obzirom na to da od vrste ugovornih organa zavisi dužina roka za dostavu ponuda/zahtjeva za učešće, ovu grupu ugovornih organa u daljnjem tekstu ćemo zvati „institucije vlasti‟.
- Druga podgrupa ugovornih organa u klasičnom sektoru jesu javna preduzeća, institucije, ustanove, zavodi i sl., kao pravna lica koja su osnovana za određenu svrhu s ciljem zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter. Da bi se smatrali ugovornim organom, ova pravna lica moraju ispunjavati najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
– da se finansiraju, najvećim dijelom, iz javnih sredstava;
– da nadzor nad upravljanjem vrši ugovorni organ koji je institucija vlasti ili pravno lice osnovano za određenu svrhu s ciljem zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter ili
– da su više od polovine članova skupštine, upravnog ili nadzornog odbora imenovani ili izabrani predstavnici institucija vlasti ili pravnog lica osnovanog za određenu svrhu s ciljem zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter.
Ovu grupu ugovornih organa u daljnjem tekstu ćemo zvati „pravna lica osnovana za određenu svrhu‟.
- Treća podgrupa ugovornih organa u klasičnom sektoru su asocijacije koje su formirali jedna ili više institucija vlasti ili pravnih lica osnovanih za određenu svrhu.
Ovu grupu ugovornih organa u daljnjem tekstu ćemo zvati „asocijacije‟.
SEMINAR “Elektronske ponude u postupcima javnih nabavki” – 16.-18. maj u Neumu
Član 5. Zakona o javnim nabavkama definira sektorske ugovorne organe na sljedeći način:
„(1) Sektorski ugovorni organ je obveznik primjene ovog zakona ako obavlja djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga, i to:
a) ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona;
b) privredno društvo u kojem ugovorni organ ili više ugovornih organa ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući uticaj na osnovu vlasništva, finansijskog udjela ili na osnovu propisa koji vrijede za društvo i koje obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona, kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti. Preovladavajući uticaj u smislu ove tačke postoji u slučaju kada ugovorni organ direktno ili indirektno:
1) ima natpolovičnu većinu osnovnog kapitala tog privrednog društva; ili
2) ima natpolovičnu većinu glasova koji su povezani s ulozima u tom privrednom društvu; ili
3) može imenovati više od polovine članova uprave, upravnog ili nadzornog odbora tog privrednog društva.
(2) Privredno društvo koje na osnovu posebnog ili isključivog prava obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona i kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nije ugovorni organ u smislu ovog zakona ili privredno društvo u smislu stava (1) tačka b) ovog člana, obveznik je primjene ovog zakona.‟ (Zakon o javnim nabavkama, „Službeni glasnik BiH‟, broj: 39/14)
Dakle, član 5. Zakona o javnim nabavkama definira tzv. ugovorne organe iz komunalnog sektora, odnosno sektorske ugovorne organe. Bitna odrednica pri definiranju sektorskih ugovornih organa jeste djelatnost koju obavljaju ugovorni organi. Djelatnosti koje su bitne za definiranje ove vrste ugovornih organa su djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga.
U okviru ove grupe ugovornih organa prepoznajemo dvije podgrupe ugovornih organa, i to:
1) Prva podgrupa sektorskih ugovornih organa su klasični ugovorni organi koji obavljaju jednu od djelatnosti iz oblasti vodosnabdijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga.
2) Druga podgrupa sektorskih ugovornih organa jesu privredna društva u kojima ugovorni organ ili više ugovornih organa ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući utjecaj na osnovu vlasništva, finansijskog udjela ili na osnovu propisa koji vrijede za društvo i koje obavlja jednu ili više djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga, kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti.
Također, privredno društvo koje na osnovu posebnog ili isključivog prava obavlja jednu ili više djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga i kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nije ugovorni organ u smislu ovog zakona, obveznik je primjene Zakona o javnih nabavkama.
Vrijednosni razredi
Drugi bitan pojam koji je potrebno definirati i obraditi, a u cilju razumijevanja rokova za dostavu ponuda/zahtjeva za učešće u postupcima javnih nabavki, jesu vrijednosni razredi, odnosno procijenjena vrijednost buduće nabavke.
Vrijednosni razredi koji se primjenjuju u postupcima javnih nabavki definirani su članom 14. Zakona o javnim nabavkama koji kaže:
„(1) Za nabavke vrijednosti manje od 50.000,00 KM, u slučaju robe i usluga, ili 80.000,00 KM, u slučaju radova, ugovorni organ može primijeniti jedan od postupaka utvrđenih ovim zakonom, izuzev direktnog sporazuma, uz obavezu ispunjenja propisanih uslova za svaki postupak.
(2) Primjena otvorenog ili ograničenog postupka, ili pregovaračkog postupka s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkursa za izradu idejnog rješenja, ili takmičarskog dijaloga obavezna je u slučaju kada je vrijednost nabavke za robe i usluge jednaka ili veća od:
a) 250.000,00 KM, za ugovorne organe iz člana 4. stav (1) tač. a) i c) ovog zakona;
b) 400. 000,00 KM, za ugovorne organe iz člana 4. stav (1) tačka b) ovog zakona;
c) 800. 000,00 KM, za sektorske ugovorne organe iz člana 5. ovog zakona.
(3) Kada je vrijednost nabavke, u slučaju radova, jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM, ugovorni organ dužan je provesti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog.
(4) Kada je vrijednost nabavke robe, usluga i radova jednaka ili veća od vrijednosti iz stava (1) ovog člana, a manja od vrijednosti iz st. (2) i (3) ovog člana, ugovorni organ obavezan je primijeniti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog.‟(Zakon o javnim nabavkama, „Službeni glasnik BiH‟, broj: 39/14)
Dakle, ono što je važno za vrijednosne razrede, a bitno je za određivanje rokova za dostavu ponuda/zahtjeva za učešće u postupcima javnih nabavki je određivanje vrijednosnih razreda i izbor postupaka za konkretnu nabavku.
Ukoliko je procijenjena vrijednost nabavke manja od 50.000,00 KM za robe i usluge, odnosno 80.000,00 KM za radove, ugovorni organi mogu primijeniti konkurentski zahtjev za dostavu ponuda ili neki drugi postupak propisan Zakonom o javnim nabavkama, uz ispunjavanje uvjeta za primjenu određenog postupka.
Ukoliko je procijenjena vrijednost nabavke u okviru „domaćih‟ vrijednosnih razreda, odnosno veća od 50.000,00 KM za robe i usluge, a manja od:
– 250. 000,00 KM za institucije vlasti
– 400. 000,00 KM za pravna lica osnovana za određenu svrhu i asocijacije i
– 800. 000,00 KM za sektorske ugovorne organe,
odnosno veća od 80.000,00 KM za radove, a manja od 9.000.000,00 KM, ugovorni organ je obavezan primijeniti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom ili bez objave obavještenja o nabavci, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog.
Ukoliko je procijenjena vrijednost nabavke veća od „domaćih‟ vrijednosnih razreda, odnosno za robe i usluge veća od
– 250. 000,00 KM za institucije vlasti,
– 400. 000,00 KM za pravna lica osnovana za određenu svrhu i asocijacije,
– 800. 000,00 KM za sektorske ugovorne organe,
i za radove veća od 9.000.000,00 KM, ugovorni organ je obavezan primijeniti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom ili bez objave obavještenja o nabavci, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog.
Rokovi za dostavljanje ponuda/zahtjeva za učešće
Redovni rokovi za dostavljanje ponuda/zahtjeva za učešće u postupcima javnih nabavki, način određivanja rokova, skraćeni rokovi za dostavu ponuda, ostali rokovi kao i način računanja rokova određeni su i definirani članovima 39. do 43. Zakona o javnim nabavkama. Ugovorni organi dužni su odrediti rokove za dostavu ponuda/zahtjeva za učešće u postupcima javnih nabavki uzimajući u obzir složenost predmeta nabavke i potrebno vrijeme za pripremu zahtjeva za učešće i ponuda koji ne mogu biti kraći od rokova za prijem ponuda i dostavu zahtjeva za učešće i ponuda koji su definirani i određeni Zakonom o javnim nabavkama.
Rok za prijem ponuda u otvorenom postupku nabavke, kao i rok za prijem zahtjeva za učešće u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu računa se od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na Portal javnih nabavki. Rok za prijem ponuda u ograničenom i pregovaračkom postupku s objavom i bez objave obavještenja računa se od dana upućivanja poziva za dostavu ponuda kvalificiranim kandidatima.
Ukoliko se ukaže potreba za ispravku ili izmjenu obavještenja o nabavci, odnosno tenderske dokumentacije, rok za prijem ponuda, odnosno zahtjeva za učešće računa se od dana slanja na objavu ispravke na Portal javnih nabavki, odnosno upućivanja ispravke tenderske dokumentacije svim ponuđačima koji su do tog datuma preuzeli tendersku dokumentaciju.
Rokovi za dostavu ponuda u otvorenom postupku nabavke
Ugovorni organ dužan je odrediti rok za dostavu ponuda u otvorenom postupku javne nabavke u trajanju od najmanje 20 dana od dana slanja obavještenja o nabavci na Portal javnih nabavki ukoliko je procijenjena vrijednost nabavke veća od 50.000,00 KM za robe i usluge, a manja od
– 250. 000,00 KM za institucije vlasti,
– 400. 000,00 KM za pravna lica osnovana za određenu svrhu i asocijacije
– 800. 000,00 KM za sektorske ugovorne organe,
odnosno za radove veća od 80.000,00 KM, a manja od 9.000.000,00 KM.
Ugovorni organ dužan je odrediti rok za dostavu ponuda u otvorenom postupku javne nabavke u trajanju od najmanje 45 dana od dana slanja obavještenja o nabavci na Portal javnih nabavki ukoliko je procijenjena vrijednost nabavke za robe i usluge veća od
– 250. 000,00 KM za institucije vlasti,
– 400. 000,00 KM za pravna lica osnovana za određenu svrhu i asocijacije,
– 800. 000,00 KM za sektorske ugovorne organe,
odnosno veća od 9.000.000,00 KM za radove.
Rokovi za dostavu zahtjeva za učešće i ponuda u ograničenom, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu
U ograničenom, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu, ukoliko je procijenjena vrijednost nabavke veća od 50.000,00 KM za robe i usluge, a manja od
– 250. 000,00 KM za institucije vlasti,
– 400. 000,00 KM za pravna lica osnovana za određenu svrhu i asocijacije,
– 800. 000,00 KM za sektorske ugovorne organe,
odnosno za radove veća od 80.000,00 KM, a manja od 9.000.000,00 KM, ugovorni organ mora odrediti sljedeće rokove, i to:
– minimalni rok za prijem zahtjeva za učešće ne kraći od 15 dana od dana slanja na objavu obavještenja na Portal javnih nabavki i
– u slučaju ograničenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne kraći od 15 dana od dana upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda.
U ograničenom, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu ukoliko je procijenjena vrijednost nabavke za robe i usluge veća od
– 250. 000,00 KM za institucije vlasti,
– 400. 000,00 KM za pravna lica osnovana za određenu svrhu i asocijacije,
– 800. 000,00 KM za sektorske ugovorne organe,
odnosno veća od 9.000.000,00 KM za radove, ugovorni organ mora odrediti sljedeće rokove, i to:
– minimalni rok za prijem zahtjeva za učešće ne kraći od 30 dana od dana slanja na objavu obavještenja na Portal javnih nabavki i – u slučaju ograničenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne kraći od 35 dana od dana upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda.
Skraćenje rokova
Ugovorni organ ima pravo na skraćenje redovnih rokova za dostavu zahtjeva za učešće i ponuda ukoliko učini određene radnje koje doprinose transparentnosti postupka javne nabavke i lakšeg pristupa tenderskoj dokumentaciji za zainteresirane privredne subjekte.
Ugovorni organ ima pravo na skraćenje rokova po dva osnova:
- ako je ugovorni organ objavio prethodno informacijsko obavještenje,
- ako ugovorni organ omogući neograničen i direktan pristup tenderskoj dokumentaciji i drugim dodatnim dokumentima putem elektronskog sredstva, ne zahtijevajući naknadu, i to od dana objave obavještenja na Portalu javnih nabavki.
Prethodno informacijsko obavještenje je obavještenje kojim ugovorni organ informira zainteresirane privredne subjekte na početku kalendarske godine da u toj kalendarskoj godini ima namjeru vršiti nabavku određenih roba, usluga ili radova. Ugovorni organ može u prethodnom informacijskom obavještenju objaviti:
a) prilikom nabavke robe – ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po grupama proizvoda koje ugovorni organ namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci. Grupe proizvoda ugovorni organ utvrđuje u skladu s oznakama iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke;
b) prilikom nabavke usluga – ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija iz Aneksa II dio A koje ugovorni organ namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci;
c) prilikom nabavke radova – bitna obilježja ugovora ili okvirnih sporazuma koje ugovorni organ namjerava dodijeliti.
Ako je ugovorni organ objavio prethodno informacijsko obavještenje, može utvrditi kraće rokove za dostavu ponuda/zahtjeva za učešće u postupcima javnih nabavki, i to tako da:
- za „međunarodne‟ vrijednosne razrede:
– rok od 45 dana, od dana slanja obavještenja na Portal javnih nabavki, za dostavljanje ponuda u otvorenom postupku, odnosno rok od 35 dana, od dana slanja poziva kvalificiranim kandidatima, za dostavljanje ponuda u ograničenom postupku skrati na minimalno 25 dana,
- za „domaće‟ vrijednosne razrede:
– rok od 20 dana, od dana slanja obavještenja na Portal javnih nabavki, za dostavljanje ponuda u otvorenom postupku, odnosno rok od 15 dana, od dana slanja poziva kvalificiranim kandidatima, za dostavljanje ponuda u ograničenom postupku skrati na minimalno 13 dana.
Ugovorni organ smije koristiti skraćene rokove po osnovu objave prethodnog informacijskog obavještenja samo ako su ispunjena sljedeća dva uvjeta:
- da su u prethodnom informacijskom obavještenju bile sadržane sve informacije koje trebaju biti sadržane u obavještenju o nabavci, ako su te informacije bile poznate u trenutku objavljivanja prethodnog informacijskog obavještenja i
- da je prethodno informacijsko obavještenje poslano na objavljivanje najmanje 52 dana, ali najviše 12 mjeseci prije dana slanja obavještenja o nabavci na Portal javnih nabavki.
Druga aktivnost koja ugovornom organu daje mogućnost za skraćivanje rokova jeste da ugovorni organ omogući neograničen i direktan pristup tenderskoj dokumentaciji i drugim dodatnim dokumentima putem elektronskog sredstva, ne zahtijevajući naknadu, i to od dana objave obavještenja na Portalu javnih nabavki. U ovom slučaju, ugovorni organ mora u obavještenju o nabavci navesti internetsku adresu na kojoj je dostupna ova dokumentacija.
Po ovom osnovu ugovorni organ ima pravo na skraćenje rokova propisanih za dostavu ponuda u postupcima javnih nabavki za pet dana od dana slanja obavještenja o nabavci na Portal javnih nabavki u slučaju otvorenog postupka, odnosno od dana slanja poziva za dostavu ponuda kvalificiranim ponuđačima u ograničenom postupku.
Bitno je napomenuti da ugovorni organ ne može kumulativno koristiti obje mogućnosti za skraćivanje rokova, odnosno ako se ugovorni organ odluči da skraćuje rokove za dostavu ponuda, mora se odlučiti za jedan ili drugi osnov po kojem će vršiti skraćivanje rokova za dostavu ponuda.
Ostali rokovi
Sve ostale rokove za dostavu ponuda u postupcima javnih nabavki u pregovaračkom postupku s objavom i bez objave obavještenja, takmičarskom dijalogu i u konkursu za izradu idejnog rješenja te konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda određuje ugovorni organ, tako da kandidati/ponuđači na koje se ti rokovi odnose imaju dovoljno vremena za poduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda, u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke.
Zaključak
Rokovi za dostavljanje ponuda/zahtjeva za učešće u postupcima javnih nabavki definirani su Zakonom o javnim nabavkama. Zakonom su definirani minimalni rokovi za dostavu ponuda, dok ugovorni organi mogu odrediti i duže rokove od minimalno propisanih u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke i potrebnog vremena za pripremu i dostavu ponude. Za neke postupke javne nabavke zakon ne propisuje vremenske rokove za dostavu ponuda, nego ostavlja mogućnost ugovornim organima da odrede rokove za dostavu ponuda koji će biti dovoljno dugi da osiguraju pripremu i dostavu kvalitetne ponude, a u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke.
Ugovorni organ ima na raspolaganju i mogućnost za skraćivanje propisanih rokovi ako ispoštuje propisane uvjete određene Zakonom o javnim nabavkama. Ukoliko ugovorni organ objavi prethodno informacijsko obavještenje ili učini dostupnom tendersku dokumentaciju putem elektronskog sredstva, bez određivanja naknade, ostvaruje mogućnost skraćivanja rokova za dostavu ponuda u postupcima javnih nabavki.
