Učešće malih i srednjih preduzeća u javnim nabavkama

Piše: Amela Karić

Časopis “Javne nabavke”, nov.2019

Mala i srednja preduzeća su okosnica ekonomije, prvenstveno zato što su odgovorna za bogatstvo i ekonomski rast te igraju ključnu ulogu u inovacijama i istraživanju i razvoju

U Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji još „nestrpljivo čeka‟ da bude usvojen, prvi put se spominju mala i srednja preduzeća (SME – Small and Medium Enterprises). Naime, mala i srednja preduzeća se spominju u kontekstu da se predmeti nabavki što više podijele na lotove, kako bi se omogućio što veći ulazak malih i srednjih preduzeća u postupke javnih nabavki.

Ako ugovorni organ ne izvrši podjelu na lotove, u obavještenju o nabavci mora navesti osnovne razloge za takvu odluku. Navedeno znači da će ulazak u postupke javnih nabavki sada biti mnogo lakši za mala i srednja preduzeća, i to zbog uvođenja opcije za podjelu ponuda na lotove kroz načelo „primijeniti ili objasniti‟. 

Šta su mala i srednja preduzeća

Mala i srednja preduzeća kreiraju većinu radnih mjesta u privatnom sektoru. To su nezavisna preduzeća bez filijala, koja zapošljavaju manje od određenog broja zaposlenika.

Tabela 1: Definicija malih i srednjih preduzeća po standardima Evropske unije

Broj zaposlenika se mijenja prema statističkom sistemu koji se koristi. Dok neke zemlje postavljaju gornju granicu nižu od 200, SAD ih postavlja na čak 500 zaposlenika, a najčešća gornja granica je 250 zaposlenika (Evropska unija – Tabela 1).

Pored stope broja zaposlenih osoba, preduzeće se kvalifikuje kao malo ili srednje preduzeće ako zadovoljava ili gornju granicu prihoda ili bilans stanja, ali ne nužno i oboje.

 Ekonomski značaj malih i srednjih preduzeća

Mala i srednja preduzeća su okosnica ekonomije, prvenstveno zato što su odgovorna za bogatstvo i ekonomski rast te igraju ključnu ulogu u inovacijama i istraživanju i razvoju. U većini zemalja mala i srednja preduzeća predstavljaju skoro 99% svih poslova i na njih otpada oko 60% zaposlenosti i 2/3 ekonomske aktivnosti. Kako veće kompanije smanjuju i prenose više funkcija, težina malih i srednjih preduzeća u privredi se povećava.

Manja preduzeća nalaze se posebno u veleprodajnoj i maloprodajnoj trgovini, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, komunikacijskim poslovnim uslugama, građevinarstvu i sve su više prisutna u tehnološki intenzivnim industrijama, kao što su informacione i komunikacione tehnologije (ICT) i biotehnologija. Mala i srednja preduzeća prevladavaju u važnom podsektoru strateških poslovnih usluga, uključujući usluge vezane za računarski softver i obradu informacija, istraživanje i razvoj, marketing, poslovnu organizaciju i razvoj ljudskih resursa.

Povećanje angažovanja vanjskih saradnika od glavnih proizvodnih kompanija, u kombinaciji s novim tehnologijama koje su omogućile malim i srednjim preduzećima da osvoje tržišne niše, posljednjih godina dovelo je do godišnjeg rasta od 10% ovih usluga utemeljenih na znanju. Činjenica da prosječna veličina preduzeća u strateškim poslovnim uslugama predstavlja dio prosječne veličine proizvodnih preduzeća ili u ekonomiji kao cjelini, ukazuje na važnost malih i srednjih preduzeća u ovoj oblasti.

Značaj ulaska malih i srednjih preduzeća u postupke javnih nabavki

Za poboljšanje tržišne konkurencije, ugovorni organi se trebaju posebno poticati na podjelu velikih ugovora na lotove. Ako ugovorni organ odluči da ne bi bilo prikladno podijeliti ugovor na lotove, pojedinačni izvještaj ili dokumenti za nabavku trebaju sadržavati naznake glavnih razloga za izbor ugovornog organa.

Prema starim pravilima, ugovorni organi su i dalje imali pravo izbora da ugovore „mogu podijeliti na lotove‟, a sada se razlika ogleda u tome što ugovorni organi moraju objasniti svoju odluku da ne dijele ugovor na lotove.

Ponuđačima se savjetuje da se obrate ugovornom organu i pitaju zašto su odlučili ne dijeliti ugovor na lotove. To će podići svijest javnosti o ovom pravilu i povećati vjerovatnoću da će ga u budućnosti razmotriti.

U Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama nije definisano šta bi trebao biti razlog zašto se ugovor ne dijeli na lotove. Zapravo se može tvrditi da, čak, nije navedeno da ugovorni organ mora detaljno obrazložiti razloge, već samo da mora navesti glavne razloge. Ovo pitanje ostaje otvoreno za raspravu, kao i koji razlog bi mogao biti prihvatljiv.

Ipak, kao princip, razdvajanje ugovora na lotove će smanjiti prekomjerno oslanjanje na jednog ili manji broj dobavljača i povećati konkurenciju.

Pristup ugovorima o javnim nabavkama od potencijalnih ponuđača/kompanija svih veličina je važan kako bi se ostvarila najbolja novčana vrijednost putem poštene konkurencije. Učešće malih i srednjih preduzeća u javnim nabavkama može se olakšati kroz pojednostavljivanje procedura za tendere i smanjenje birokratije, što može izjednačiti konkurenciju između preduzeća, a istovremeno isključiti mogućnosti za korupciju.

Bez sumnje, mala i srednja preduzeća pružaju javnim tijelima veću konkurenciju smanjujući troškove. Oni imaju manje administrativne troškove i troškove upravljanja u odnosu na veće kompanije i mogu donijeti inovaciju kroz, naprimjer, ranu eksploataciju novih tehnologija i pružanje proizvoda ili usluga na novim ili nerazvijenim tržištima.

Nepromjenjivo, mala i srednja preduzeća imaju kratke lance menadžmenta i puteve odobravanja, tako da mogu brzo reagovati na promjene zahtjeva i spremnija su prilagoditi proizvod ili uslugu specifičnim potrebama kupaca.

Mala i srednja preduzeća su izuzetno važna za velike kupce. Ta saradnja rezultira boljim i često osobnijim nivoima pružanja usluge te boljim odnosom s ponuđačem. Mnoga mala i srednja preduzeća nude specijalizovane proizvode ili usluge, koje veći dobavljači smatraju neatraktivnim, naprimjer, zbog ograničene potražnje.

Nedostaci malih i srednjih preduzeća = Prednosti većih preduzeća

Uopšteno govoreći, mala i srednja preduzeća, koja čine više od 90% svih registrovanih firmi širom svijeta, razlikuju se kada je riječ o integritetu javnih nabavki od velikih kompanija.

Kada su suočene s pretjerano složenom birokratijom, mala i srednja preduzeća će, vjerovatno, vršiti ilegalna plaćanja kako bi osigurala prednost, odnosno kako bi prikrivala greške ili izbjegla složene birokratske procedure, jer često nemaju dovoljno vremena ni sredstava da se informišu o složenim propisima i zahtjevima.

Mala i srednja preduzeća su više podložna birokratskoj korupciji u odnosu na veće kompanije. Ova činjenica proizlazi iz više faktora, uključujući sljedeće: njihovu strukturu (npr. viši stepen neformalnosti i manje mehanizama odgovornosti); viziju i perspektivu, koje se fokusiraju na kratkoročna dostignuća usljed ulaska u korumpirane transakcije (za razliku od većih kompanija, mala i srednja preduzeća mogu biti manje zabrinuta zbog ugleda i drugih dugoročnih negativnih utjecaja korupcije); ograničene finansijske resurse; i njihovu nesposobnost da utječu na zvaničnike i institucije jer nemaju pravo da se suprotstave zahtjevima za nezakonite isplate od javnih funkcionera prilikom pregovaranja.

Mala i srednja preduzeća su manje sposobna nositi se s administrativnim opterećenjima ili dobiti bankarske kredite u odnosu na velika preduzeća.

Učešće malih i srednjih preduzeća na tržištu Evropske unije

Pored uvođenja nekih drugih noviteta u „nove“ direktive EU, iste su poboljšane i u cilju olakšavanja sudjelovanja malih i srednjih preduzeća u javnoj nabavci i omogućavanja korisnicima bolje iskorištenosti javne nabavke.

Povećana upotreba elektronskih nabavki, kao i nove elektronske izjave za ponuđače, tzv.  evropska jedinstvena dokumentacija o nabavci – ESPD, značajno doprinosi digitalizaciji javnih nabavki, što zauzvrat značajno povećava učinkovitost sistema i čuva milijarde u javnim uštedama, omogućujući kompanijama Evropske unije, posebno malim i srednjim preduzećima, da iskoriste sve prednosti digitalnog jedinstvenog tržišta. Tako je ulazak u postupke javnih nabavki sada lakši za mala i srednja preduzeća zbog uvođenja opcije za podjelu na lotove kroz načelo „primijeniti ili objasniti‟.

Evropska komisija preduzima mjere smanjenja administrativnih opterećenja u javnim nabavkama, usklađujući praksu širom Evropske unije i olakšavajući učešće malih i srednjih preduzeća na javnim tenderima. Mjere uključuju tzv. sve na jednom mjestu radnje, razmjenu podataka i standardizaciju, zajedničke datume početka primjene novih pravila, prilagođene smjernice i obuke za mala i srednja preduzeća te dijalog s predstavnicima malih i srednjih preduzeća, kako bi se osiguralo njihovo potpuno uključenje u proces reforme javnih nabavki.

Mnoge zemlje usvojile su alate za smanjenje korupcije, istovremeno jačajući konkurenciju i efikasnost u postupcima nabavki. Naprimjer, u Španiji sistem vlastitih izjava olakšava učešće malim i srednjim preduzećima u javnim nabavkama. Italija pokreće program trenera za osnaživanje malih i srednjih preduzeća u oblasti javnih nabavki, a Irska ima mehanizme za konsultacije i reviziju koji su uspostavljeni kako bi se procedure prilagodile potrebama MSP-a.

Mala i srednja preduzeća na globalnom tržištu

Obično se smatra da trgovina kao ekonomska aktivnost samo pogoduje većim kompanijama. Svakako je nesporno da je međunarodno trgovanje često mnogo skuplje i teško za mikro, mala i srednja preduzeća. Što je posao manji, prepreke se čine većim. U razvijenim zemljama, 78% izvoznika čine kompanije s manje od 250 zaposlenih, međutim, ostvaruju samo 34% izvoza. Stoga, do danas, mala i srednja preduzeća su u velikoj mjeri odsutna iz široke trgovinske debate.

Niža produktivnost malih i srednjih preduzeća često se pripisuju njihovoj nemogućnosti da iskoriste prednost ekonomije razmjera, poteškoćama s kojima se suočavaju u pristupu kreditima ili ulaganjima i nedostatku odgovarajućih vještina i neformalnosti. Međutim, ova situacija se mijenja. Tehnološki napredak, kroz širenje e-trgovine i razvoj globalnih lanaca vrijednosti, otvara nove mogućnosti trgovanja za mala i srednja preduzeća. Odredbe za mala i srednja preduzeća su sve više uključene u regionalne sporazume.

Vlade širom svijeta zainteresovane su da olakšaju učešće malih i srednjih preduzeća u trgovini, i to zato što postoji snažno uvjerenje da bi ovo moglo povećati produktivnost, pomoći u poticanju zapošljavanja i rasta te smanjiti siromaštvo. Učešće u trgovini može povećati produktivnost na različite načine. Internacionalizacija pomaže malim i srednjim preduzećima da uče, razvijaju i eksploatišu ekonomiju razmjera, ojačavajući rast i zapošljavanje. Internacionalizacija, također, povećava vjerovatnoću opstanka malih i srednjih preduzeća diversifikacijom njihovih tržišta.

E-trgovina i učešće u globalnim lancima vrijednosti su dva načina na koja mala i srednja preduzeća mogu dijelom savladati ove barijere i poboljšati svoje učešće u globalnoj trgovini. E-trgovina omogućava malim i srednjim preduzećima da obezbijede kupce po znatno nižim troškovima. Globalni lanci vrijednosti malim i srednjim preduzećima pružaju pristup stranim distributivnim mrežama i iskorištavanju ekonomije razmjera.

Doprinos malih i srednjih preduzeća dinamici industrije (procesu ulaska i izlaska) može imati pozitivne zbirne učinke na produktivnost, ne samo zato što uspješni sudionici imaju stope rasta produktivnosti koje su obično veće od onih koje postoje, nego i zato što njihov ulazak može potaknuti povećanu inovaciju već postojećih tržišnih subjekata.

Zaključak

Mala i srednja preduzeća čine kičmu privrede, jer nose ogroman potencijal za stvaranje novih radnih mjesta, privredni rast i inovacije.

Pojednostavljen pristup tržištima javnih nabavki može pomoći malim i srednjim preduzećima da otključaju taj svoj potencijal i da pritom ostvare pozitivan utjecaj na privredu u cjelini. Pored toga, značajno učešće malih i srednjih preduzeća u javnim nabavkama omogućava javnim naručiocima da značajno prošire svoju potencijalnu bazu dobavljača i time obezbijede pozitivan utjecaj intenzivnije konkurencije za javne ugovore kao protivtežu dominantnim igračima na tržištu.

Veća transparentnost, poštena i konkurentna pravila također vode do povećanja poslovnih mogućnosti. Veća konkurencija olakšava malim i srednjim preduzećima pristup tržištu javnih nabavki, a time i potiče povećanje poslova, rast i investicije.

Stoga, ugovorni organi trebaju, od samog početka tenderskog postupka, razmišljati o uključivanju malih i srednjih preduzeća u postupke javne nabavke kroz definisanje nediskriminirajućih kriterija u tenderskoj dokumentaciji, i razmotriti mogućnost podjele nabavki/ugovora na manje dijelove (lotove), kako bi podržali učešće malih i srednjih preduzeća.