Integritet u javnim nabavkama

Integritet kao antiteza korupciji ili zloupotrebi službenog položaja odnosi se na potpunost, pouzdanost, poštenje i druge moralne vrijednosti u vršenju službenih dužnosti

Piše: Doc.dr.Nermin Lapandić

(Časopis “Javne nabavke”, august 2019.)

U posljednje vrijeme primjetno je da su se nevladine organizacije, mediji, predstavnici međunarodnih organizacija i institucija, kao i pojedinih ambasada, fokusirali na pojavu korupcije u javnim nabavkama. Na ovaj maligni problem u državi ukazala je njena ekscelencija, bivša ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack, u svom obraćanju 2018. godine na konferenciji „Reforma sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini“.

Tom prilikom izjavila je: „Javne nabavke su najčešće navođeni problem u kontekstu sistemske korupcije. Ovo je uglavnom zbog toga što javne nabavke čine najveći dio ekonomske aktivnosti u ovoj zemlji. Drugi najčešći oblik kršenja Zakona o javnim nabavkama je sukob interesa. Ovo je kršenje povjerenja javnosti, ali i kriminal, jer dodjeljuje ugovore neodgovarajućim kompanijama i predstavlja zloupotrebu javnih sredstava.‟

Nažalost, osim dijagnosticiranja ove bolesti u društvu, slabi su i nedostatni institucionalni odgovori,  dok se naučna zajednica, ali i praktičari javnih nabavki uglavnom ne oglašavaju u vezi s ovim pitanjem. Sve je to rezultiralo time da nemamo adekvatne lijekove za ovu „bolest“ pojedinaca i  društva u cjelini.

Jedan od mogućih lijekova za sprečavanje korupcije u javnim nabavkama sigurno je izgradnja integriteta. Integritet kao antiteza korupciji ili zloupotrebi službenog položaja odnosi se na potpunost, nedjeljivost, pouzdanost, besprijekornost, poštenje, iskrenost, obazrivost i druge moralne vrijednosti u vršenju službenih dužnosti učesnika u postupku javnih nabavki.

NAJAVA – U novom broju časopisa JAVNE NABAVKE čitajte…

Mediji, pa i nevladine organizacije, do sada nisu objavili to da su istraživali ili došli do saznanja o licima koja planiraju, provode postupak ugovaranja ili realiziraju ugovore zaključene po okončanju postupka javnih nabavki, te da su službenici za javne nabavke odbili da pogoduju ili da prime mito u javnim nabavkama. Nažalost, o licima s integritetom ili ugovornim organima s integritetom veoma se malo zna, a o tim časnim ljudima i njihovim ugovornim organima se ne piše, pored činjenice da takvih lica i ugovornih organa ima u mnogo većem broju nego onih koji su skloni koruptivnim radnjama.

Evidentno je da se uglavnom teži populistički objaviti, a ponekad i predimenzionirati stepen i  obim korupcije u javnim nabavkama, da većina službenika za javne nabavke uglavnom neopravdano nosi „etiketu“ učesnika u korupciji, čime se ovaj veoma važan i odgovoran posao stigmatizira, pri čemu se generira vještačka odbojnost prema poslu službenika za javne nabavke.

Malo je istraživanja, naučnih i stručnih radova kojima se želi ukazati na koji način se može prevenirati korupcija u javnim nabavkama, kako se mogu ublažiti njeni rizici ili kako se istinski boriti protiv nje. Stoga je priča o integritetu u javnim nabavkama potrebna kako s naučno-teorijskog tako i s praktično-iskustvenog gledišta. Korupcija u javnim nabavkama je bolest koja je eminentna u svim državama u kojim postoje sistemi javnih nabavki.

Četiri načela OECD-a

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) postavila je četiri načela ključna za integritet u nabavci, i to:

• transparentnost,
• dobro upravljanje,
• sprečavanje zloupotreba, usklađenost sa zakonom i monitoring i
• uspostavljanje odgovornosti i kontrole. (Opširnije vidi: OECD Principles for Integrity in Public Procurement, OECD, 2009, str. 12–27. Dostupno na https://www.oecd.org/gov/ethics/48994520.pdf )

Naravno, ova načela potrebno je detaljno razraditi uz prilagodbu bosanskohercegovačkim uvjetima, uvažavajući specifičnosti ustavnog uređenja, ekonomskog i socijalnog stanja, etičkih vrijednosti i kulture u društvu, te konkretnim antikoruptivnim mjerama ili mjerama za izgradnju integriteta u javnim nabavkama dati odgovore na pitanja šta, kada i kako raditi na očuvanju integriteta postupka javnih nabavki.

Esencijalna potreba u izradi mjera za izgradnju integriteta sigurno je detekcija potencijalnih rizika koji mogu narušiti integritet u okviru provođenja postupaka javnih nabavki. Najbolje je da ove procjene rizika rade ugovorni organi za svoje procese, detektirajući potencijalne rizične dijelove procesa fokusirajući se na radna mjesta koja su označena s mogućim rizikom u tom procesu. U slučaju nabavki čija je procijenjena vrijednost velika (milionska), može se uraditi procjena rizika za konkretni slučaj.

Specifičnost javnih nabavki, multideterminirani faktori koji mogu utjecati na postupak javne nabavke,  hipotetički mogu dovesti do situacije da je stepen rizika narušavanja integriteta za isti predmet nabavke, s istom komisijom, istom vrstom postupka, provedenoj po istom propisu, tokom dva postupka u dvije godine, različit svake godine. Da jedne godine nije narušen integritet, a druge da jeste ili obratno, ili da nije narušen integritet niti jedne godine ili da je narušen u obje. Na to mogu utjecati različite okolnosti u društvu, kao što je visok stepen percepcije korupcije u društvu, što mijenja kulturu ponašanja službenika ili komisije za javne nabavke ili motivacija službenika i komisije za javne nabavke da se odupru izazovima korupcije.

Stoga je poželjno raditi procjenu rizika ili mogućeg utjecaja na one faktore postupka koji mogu utjecati na integritet postupka javnih nabavki, i to kroz sljedeće determinante: integritet propisa, integritet procesa, integritet svih učesnika i njihovih organizacija ili institucija.

U postupcima javnih nabavki, bez obzira na to da li se radi o globalnom, međunarodnom ili državnom nivou, integritet možemo posmatrati s normativnog, institucionalnog, organizacijskog, kulturološkog, etičkog i edukativnog aspekta.

Integritet propisa

Kvalitetni propisi su osnova za uspostavu vladavine prava u državi, ali i za stvaranje ambijenta za izgradnju integriteta postupka i integriteta svih učesnika u javnim nabavkama. Propisi kojima se reguliraju javne nabavke imaju za cilj da postave normu za transparentno i efikasno trošenje budžetskih sredstava.

Rezistentnost propisa na korupciju i zloupotrebe u postupcima javnih nabavki može se postići ako se u propisima o javnim nabavkama pravilno definiraju sljedeći elementi:

• jasno i precizno definiranje postupka javnih nabavki, uključujući i pravnu zaštitu, nadzor i kontrolu,
• u potpunosti definiranje prava, obaveza i odgovornosti svih učesnika u postupcima javnih nabavki, što uključuje profesionalizaciju radnih mjesta učesnika u postupku (službenika za javne nabavke u ugovornom organu), kao i profesionalizaciju i stalni radni odnos članova koji rješavaju po žalbama (članovi Ureda za razmatranje žalbi u BiH), uz definiranje nivoa znanja potrebnog za obavljanje njihovih poslova, načina odabira i propisivanje njihove neovisnosti u radu i odgovornosti,
• transparentnost  u svim fazama postupka, uključujući i realizaciju ugovora,
• uz detaljnije propisivanje sukoba interesa, obavezno definirati mehanizme za provjeru i sankcioniranje sukoba interesa i pristranosti,
• propisivanje prekršajne i krivične odgovornosti svih učesnika u postupku javne nabavke s adekvatnim mehanizmima za pokretanje i vođenje ovih postupaka,
• propisivanje obaveze svih učesnika u postupku javnih nabavki o godišnjoj provjeri imovine.

Nasuprot nabrojanim elementima koji pogoduju izgradnji integriteta putem propisa, moguće je da se propisima omoguće pretpostavke za kriminal i korupciju. U takvim slučajevima uglavnom se radi o propisima koji nisu jasni i precizni i mogu se tumačiti na više načina. Postoje slučajevi kada ugovorni organi svojim podzakonskim aktima, propisujući procedure i postupke javnih nabavki, iz njima poznatih razloga derogiraju odredbe iz Zakona o javnim nabavkama. Neke od njih su:

INTERVJU / Milica Pranjić: Žalba je pravna prepreka samovolji

• Bez ispunjenih uvjeta propisanih u Zakonu o javnim nabavkama omogućavanje sektorskim ugovornim organima da kao redovan postupak javne nabavke mogu koristiti i pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci. (Član 19. stav 2. Zakona je definirao: „Sektorski ugovorni organ iz člana 5. ovog zakona primjenjuje otvoreni ili ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavještenja na ravnopravnom osnovu. Pregovarački postupak bez objave obavještenja, kao i takmičarski dijalog mogu se primijeniti kao izuzetak samo ako su za to ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom.“) 
• Omogućavanje izmjene ugovora o javnoj nabavci nakon potpisivanja, a da ta mogućnost nije decidno propisana u Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. 
• Nepropisivanje kontrole u svim fazama postupka, a posebno u realizaciji ugovora. 

Integritet učesnika u postupku javnih nabavki

Integritet učesnika u postupcima javnih nabavki možemo posmatrati kroz ulogu u kojoj se pojavljuju učesnici u postupku javne nabavke. Iako je riječ o pojedinačnom integritetu, ipak se radi se o međusobno povezanom i uvjetovanom odnosu, i to:

• Integritetu aktera u postupku javnih nabavki (službenika za javne nabavke i članova komisije za izbor najpovoljnijeg ponuđača), koji podrazumijeva da službenik ili član komisije ima potrebno znanje i vještine, ponaša se etično, u skladu sa zakonom i moralom te da nije podložan neetičkim ili nemoralnim (korupcijskim) pritiscima.
• Integritet članova koji rješavaju po žalbama (u slučaju BiH to su članovi Ureda za razmatranje žalbi u BiH), koji podrazumijeva neovisnost i nepristranost u obavljanju njihovog posla, ali i odgovornost.
• Integritet ugovornih organa, u slučaju Bosne i Hercegovine i Ureda za razmatranje žalbi, podrazumijeva način rada institucije i zaposlenih u njoj, koji rade i djeluju neovisno, nepristrano, transparentno i pošteno. Osim navedenoga, „integritet podrazumijeva i način ponašanja uposlenih u instituciji kojim se odražava pošteno, usklađeno, savjesno, nepristrano, transparentno i kvalitetno obavljanje poslova.“ (preuzeto od: Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Pravila za izradu i provođenje plana integriteta u institucijama u Bosni i Hercegovini, Priručnik, Istočno Sarajevo, april 2018)   

Za kvalitetno rješavanje pitanja integriteta učesnika u postupku javnih nabavki poželjno bi bilo riješiti i pitanje motivacije za jačanje integriteta, odnosno demotivacije za korupciju i/ili zloupotrebu položaja. Motivirani učesnici u postupku javnih nabavki imaju razlog da djeluju objektivno, pošteno i odgovorno, a svi, osim ponuđača, i isključivo u skladu s javnim interesom, odnosno da su motivirani kako njihovo djelovanje nije takvo da ostvare finansijski ili neki drugi interes za sebe, svoju obitelj ili prijatelje, niti da se smiju dovesti u stanje finansijske ili druge obaveze prema kandidatima/ponuđačima.

Provjera imovine svih učesnika u postupku trebala bi postati standard u Bosni i Hercegovini, a o ovoj temi pisao sam i u zborniku radova „Međunarodna konferencija o radu i organizaciji organa za rješavanje žalbi u postupcima javnih nabavki“ (Sarajevo, april 2019. godine).

Integritet postupka javnih nabavki

Poznato je da pokretanju postupka javne nabavke prethodi faza planiranja i istraživanja tržišta. Ugovorni organ formalnopravno pokreće postupak javne nabavke nakon što u pisanom obliku donese odluku ili rješenje o pokretanju postupka, nakon čega slijedi niz radnji u postupku javne nabavke, sve do zaključenja ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma ili poništenja postupka javne nabavke, kada se postupak okončava. U slučaju zaključenja ugovora za odgovornost ugovornih strana za ispunjavanje obaveza iz ugovora o javnoj nabavci, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

U odredbama bosanskohercegovačkog Zakona o javnim nabavkama primijenjen je standard da se regulatorna pravila o javnim nabavkama uglavnom fokusiraju na postupak javne nabavke. Ovako je propisom uređen značajniji dio ciklusa javne nabavke, dok su procesi iskazivanje potreba i metodologija planiranja ostali neuređeni.

Osim propisivanja postupka, međunarodni standard je da se osigura adekvatna pravna zaštita učesnicima u postupku, što je i urađeno tako da svaki privredni subjekt koji ima ili je imao interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavci i koji učini vjerovatnim da je u konkretnom postupku javne nabavke bila ili je mogla biti prouzrokovana šteta zbog postupanja ugovornog organa, može podnijeti žalbu Uredu za razmatranje žalbi (putem ugovornog organa).

Integritet konkretnog postupka nabavke podrazumijeva pouzdanost, povjerljivost, potpunost postupka, bez mogućnosti njegovog narušavanja u bilo kojem njegovom dijelu. Ne može se govoriti o integritetu postupka javne nabavke ako ne postoji integritet bilo kojeg pojedinca, a u bosanskohercegovačkim uvjetima službenika, člana komisije, člana AJN-a, člana URŽ-a, koji trebaju biti svjesni da interes institucije mora biti iznad njihovog privatnog interesa.

Stvaranje i jačanje integriteta u postupcima javnih nabavki ima strateški cilj smanjenja korupcije i stvaranja nepovoljnog ambijenta za koruptivno djelovanje. Prvenstveno zato što ugovorni organi koriste budžetska novčana sredstva, pa je vrlo važno da se ista koriste namjenski, u javnom interesu, a nikako u privatne svrhe.

Rad ugovornog organa u provođenju postupaka javne nabavke, ali i u postupku pravne zaštite je vrlo složen i kompleksan. U postupku odabira, ugovorni organ odlučuje o izboru najpovoljnijeg ponuđača, pri čemu postupa u najsloženijim stvarima, te se stoga i pred zaposlenima vrlo često postavljaju ne samo pravne nego i etičke dileme. Slična je situacija i u postupku pravne zaštite pred URŽ-om.

Službenici za nabavku i članovi komisije za javne nabavke glavni su akteri u procesu javne nabavke, pa je njihov osobni integritet u provođenju postupka pred ugovornim organom najznačajniji. Oni su odgovorni da u postupcima javnih nabavki, na osnovu postavljenih uvjeta u tenderskoj dokumentaciji, vrše izbor najpovoljnijeg kvalificiranog ponuđača kojem se dodjeljuje ugovor.

Osim za dodjeljivanje pravodobnih i isplativih ugovora kvalificiranim ponuđačima (izvođačima radova, pružateljima usluga ili dobavljačima roba), službenici za javne nabavke i članovi komisije moraju u potpunosti razumjeti proces nabavke, načela nabavke i primjenu svih propisa kojima je reguliran postupak javne nabavke.

U postupcima pravne zaštite, odnosno drugostepenom postupku javne nabavke, propisana je  odgovornost i nadležnost drugostepenog organa. Kvalitetni propisi omogućavaju da se na jasan i precizan način mogu u svakom dijelu postupka javne nabavke identificirati glavni akteri (službenici, komisija, eventualno članovi drugostepenog tijela).

Međutim, za dijelove ciklusa nabavke koji nisu propisom regulirani (dio do pokretanja postupka) ili su regulirani drugim propisom (ZOO), ali nisu precizirani akteri, ostalo je prostora za moguće zloupotrebe ili kreiranje rizičnih pojava koje mogu rezultirati narušavanjem integriteta.

Prava, obaveze i način ponašanja svih aktera u postupku javne nabavke u Bosni i Hercegovini definirani su Zakonom o javnim nabavkama i podzakonskim aktima. Tako je u članu 13. Zakona i Pravilnikom o uspostavljanju i radu komisije za nabavke („Službeni glasnik BiH‟, 103/14) propisan postupak i način imenovanja komisije za javne nabavke, njen sastav, zadaci i ovlaštenja, kao i obaveza potpisivanja izjave o povjerljivosti i nepristranosti i nepostojanju sukoba interesa (Izjava komisije za javne nabavke, član 7. stav 4. Pravilnika).

Također, treba napomenuti da je pitanje integriteta, odnosno poštivanje i primjena osnovnih etičkih principa, definirano članom 3. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, kao i zakonima o državnim službenicima i namještenicima na nižim nivoima vlasti. Dalje, integritet i antikorupcija u upravi su obrađeni detaljnije u Kodeksu državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, etičkim kodeksima entiteta te Distrikta Brčko (prema: Kodeks državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, VMBiH 121/13 od 28. maja 2013. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 49/13 od 24.06.2013)

I Krivični zakon BiH („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine‟, br. 3/03) obrađuje slučajeve nepoštivanja principa integriteta u upravi, odnosno korupcije, i to od člana 217. do člana 229, te predviđa novčanu kaznu i kaznu zatvora u rasponu od šest mjeseci do deset godina. Pored činjenice da je norma o sukobu interesa iz člana 52. Zakona o javnim nabavkama jasno propisana, moramo istaći i da je nedovoljno transponirana iz pravne stečevine Evropske unije te da su i za članove Ureda za razmatranje žalbi propisana izuzeća u slučaju sukoba interesa iz člana 114. Zakon o javnim nabavkama.

Međutim, odredbe o sukobu interesa, njihovo provođenje i kontrola nisu osigurani u praksi, posebno s aspekta ko i na koji način dokazuje sukob interesa, stoga možemo reći da postoji prilika, odnosno povećani rizik da se zloupotrijebe javna ovlaštenja na štetu javnog interesa. Dalje, odredbe Zakona o javnim nabavkama u pogledu sukoba interesa u članu 34. stav (2), propisuju da se u sastav konkursne komisije (za izbor idejnog rješenja) ne mogu birati članovi čiji privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost njihovog rada u komisiji.

Prilikom imenovanja komisije za javne nabavke, ugovorni organ treba voditi računa o tome da se u komisiju ne imenuju osobe koje bi mogle biti u direktnom ili indirektnom sukobu interesa koji je u vezi s konkretnim postupkom javne nabavke.

„Prije početka rada, svaki član komisije, sekretar i stručnjak angažiran izvan ugovornog organa, potpisuje izjavu o nepristranosti i povjerljivosti te nepostojanju sukoba interesa, u skladu s članom 11. Zakona, odnosno da je upoznat s odredbama člana 52. Zakona, odnosno da je upoznat s obavezom da tokom cijelog postupka rada u komisiji je dužan prijaviti mogući sukob interesa i tražiti isključenje iz rada komisije“. (Pravilnik o uspostavljanju i radu komisije za nabavke („Službeni glasnik BiH‟, 103/14, čl. 7).

Shodno članu 52. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH‟, 39/14), „U skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini, ugovorni organ dužan je odbiti zahtjev za učešće u postupku javne nabavke ili ponudu ako je kandidat/ponuđač sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito u obliku novčanih sredstava ili u bilo kojem nenovčanom obliku, s ciljem ostvarivanja utjecaja na radnju, odluku ili tok postupka javne nabavke.“

Integritet u postupcima javnih nabavki u Bosni i Hercegovini usko je povezan s identitetom službe i njenim statusom u društvu. Pored činjenice da je na Portalu javnih nabavki registrirano oko 2.500 ugovornih organa, samo u 2018. godini zaključeno je oko 3,5 milijardi KM, treba istaći da sama služba nije prepoznatljiva, kao što je to slučaj, naprimjer, s računovođama. Službenici za javne nabavke u ugovornim organima nisu stimulirani za veoma kompleksan i zahtjevan posao koji obavljaju, dok se za rad u komisijama za javne nabavke u nekim ugovornim organima daje novčana naknada, u većini to nije slučaj, a očekuje se da je službenik nepristran te da, prema Zakonu o državnoj službi BiH („Službeni glasnik BiH‟, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12 i 93/17), član 14. stav (3) tačka b) „ne traži i ne prihvaća za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama i slično, osim onih dozvoljenih zakonom.“

Šta kada u postupku javne nabavke učestvuju različiti privredni subjekti koji imaju istog osnivača?

Važno je naglasiti da je pitanje integriteta u javnim nabavkama od krucijalne važnosti ne samo u Bosni i Hercegovini i regionu već i u razvijenim i dosta uređenijim sistemima. U preambuli Konvencije UN-a za borbu protiv korupcije navodi se da je jedan od razloga donošenja iste to što su njene potpisnice „uvjerene da nezakonito stjecanje ličnog bogatstva može biti posebno štetno po demokratske institucije, nacionalne privrede i vladavinu prava“. (izvedeno iz Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije usvojene na 58. sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda održanoj 31. oktobra 2003. 

Zaključak

Shodno navedenome, ne bi trebalo dozvoliti da korupcija bude stvar izbora onih koji rade u provođenju postupka javne nabavke. Bez obzira na to da li „prilika stvara lopova“ ili „lopov stvara priliku“, potrebno je uspostaviti standarde koji su rezistentni na korupciju i imaju adekvatne alate zaštite i nadzora. Kao temelj demokratskog uređenja i osnova za jačanje povjerenja u državne institucije, svakako je pravedno i pošteno djelovanje javnih institucija i njihovih uposlenika, koje bi trebale nepristrano štititi javni interes. Javna služba stavlja u fokus javni interes pa je svaka, pa i najmanja težnja ka narušavanju integriteta od institucija i njihovih zaposlenih, direktni ili indirektni atak na kvalitetan i prosperitetan napredak države i društva.

Integritet u postupcima javnih nabavki uspostavlja se kvalitetnim propisima, otpornim na korupciju i zloupotrebe, jasno definiranim pravima, dužnostima, obavezama i odgovornosti svih učesnika u postupku javne nabavke. Integritet postupka javnih nabavki zasnovan je na transparentnom postupanju ugovornih organa, jednakom i nediskriminirajućem tretmanu svih zainteresiranih kandidata/ponuđača i osiguranju njihove aktivne i pravične konkurencije, a sve s ciljem osiguranja najveće moguće protuvrijednost nabavljene robe, radova i usluga za budžetski novac.

Tokom provedbe javne nabavke može doći do narušavanja integriteta postupka javnih nabavki, u bilo kojem dijelu, a što u najvećoj mjeri zavisi od lica koja učestvuju u postupku  (službenici za javne nabavke, članovi komisije za javne nabavke, članovi URŽ-a, ponuđači).

Povećanju otpornosti na korupciju i zloupotrebe u javnim nabavkama, odnosno jačanju integriteta zasigurno bi doprinijelo i:

• donošenje uputstva o primjeni standarda u tehničkim specifikacijama,
• u potpunosti elektronsko vođenje postupka javne nabavke, pri čemu bi se komisije za javne nabavke zamijenile automatskom obradom podataka,
• izmjena propisa koji nisu prošli test integriteta,
• jačanje integriteta učesnika u postupcima javnih nabavki (službenici za JN, članovi komisija i članovi URŽ-a), unapređenje njihovog znanja i neovisnosti u radu, edukacija o integritetu u javnim nabavkama i načinima na koji se on narušava,
• donošenje propisa o posebnoj stimulaciji prijavitelja nepravilnosti u postupcima javnih nabavki, uz posebnu zaštitu njihovog identiteta.
• umanjenje faktora koji mogu uzrokovati potencijalno rizično ponašanje, i to, prije svega:

• niske plaće učesnika u postupku (službenici za javne nabavke i članovi komisija)
•  obavljanje poslova u komisiji bez naknade i bilo kakve stimulacije,
• mandatna ovisnost članova URŽ-a.

• adekvatan monitoring, nadzor i kontrola postupaka javnih nabavki
• vođenje i praćenje imovinskih kartona u ugovornom organu za sve svoje učesnike u postupku javnih nabavki.

Obavljanje javne dužnosti samo u javnom interesu je imperativ jednog stabilnog državnog uređenja te osnova za pravedno, objektivno i transparentno djelovanje javnih institucija.

Jačanje integriteta u javnim nabavkama može u određenim okolnostima smanjiti korupciju i zloupotrebe, ali ne može u potpunosti obuzdati kriminal u javnim nabavkama. Potrebna je sveobuhvatna državna politika izgradnje nacionalne politike integriteta, koja bi obuhvatala od nomotehničke provjere propisa na otpornost na korupciju, sveobuhvatne sistemske socijalne prevencije, do izgradnje kulture poštivanja integriteta.