Šta se promijenilo na tržištu električne energije

Nabavka električne energije

Snabdijevanje električnom energijom vezano je za distribuciju električne energije, ali se radi o različitim elektroenergetskim subjektima, pa time i različitim ugovorima

Autor: Ivana Grgić

IZVOR: Stručni časopis „Javne nabavke“

U januaru 2017. godine Konkurencijski savjet BiH je u mišljenju br. 01-26-7-20-7-I/16 od 24.1.2017. godine i mišljenju br. 01-26-7-023-16-I/16 od 24.1.2017. godine, ocijenio da je tržište električne energije u Bosni i Hercegovini otvoreno za konkurenciju. Naime, iako su u Bosni i Hercegovini zakonske pretpostavke za otvaranje tržišta električne energije stvorene od 1.1.2015. godine, Konkurencijski savjet BiH je na osnovu odgovarajućih parametara ocijenio da tržište električne energije BiH u 2016. godini nije otvoreno za konkurenciju.

Dana 24.1.2017. godine Konkurencijski savjet je u mišljenju br. 01-26-7-20-7-I/16 i mišljenju br. 01-26-7-023-16-I/16 od 24.1.2017. ocijenio da je tržište električne energije u BiH otvoreno za konkurenciju.

S druge strane, članom 10. stav (1) tačka d) Zakona o javnim nabavkama („Službeni list BiH“, br. 39/14) propisano je da su od odredbi primjene ovog zakona izuzeti ugovori o javnoj nabavci prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavke vode, električne energije, gasa, toplotne energije i drugih usluga, do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju. Budući da je izuzeće nabavke električne energije od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama dato uvjetno („do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju“), te da je, prema ocjeni nadležne institucije, tržište električne energije u BiH otvoreno za konkurenciju, proistječe da se ove nabavke više ne mogu svrstavati u izuzeća.

Mišljenje po zahtjevu JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo, br. 01-26-7-20-7-I/16 od 24.1.2017. godine, dostupno je na internet-stranici http://bihkonk.gov.ba/m-i-s-lj-e-nj-e-po-zahtjevu-javnog-preduzeca-medunarodnog-aerodroma-sarajevo-d-o-o-sarajevo-kurta-schorka-36-71210-sarajevo.html i mišljenje po zahtjevu Agencije za javne nabavke BiH, br. 01-26-7-023-16-I/16 od 24.1.2017. godine, dostupno je na internet-stranici: http://bihkonk.gov.ba/m-i-s-lj-e-nj-e-po-zahtjevu-agencije-za-javne-nabavke-bosne-i-hercegovine.html.

Koji ugovorni organi su obavezni provoditi postupke javnih nabavki za ugovore o nabavci električne energije?

U skladu s članom 59. Zakona o električnoj energiji („Službene novine FBiH“, br. 66/13 i 94/15), članom 5. stav (1) Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača („Službene novine FBiH“, broj 89/14), članom 4. stav (1) Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača („Službeni glasnik RS“, br. 117/14 i 60/16), članom 47. Zakona o električnoj energiji („Službeni glasnik BD“, br. 36/04, 28/07, 61/010 i 4/13), i članom 5. stav (2) Pravilnika o snabdijevanju kupaca električnom energijom u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine („Službeni list BiH“, br. 94/13 i 90/14), svi kupci u BiH imaju pravo slobodno birati snabdjevača električnom energijom, što znači da svaki kupac (potrošač) električne energije u BiH ima status kvalificiranog kupca.

Drugim riječima, kvalificirani kupac električne energije je onaj kupac električne energije koji ima pravo slobodno birati snabdjevača električnom energijom i, prema važećim propisima, svaki kupac/potrošač električne energije u BiH ima status kvalificiranog kupca.

Kod objašnjenja termina kvalificiranog kupca, potrebno je pojasniti i pojam/kategoriju tarifnih, odnosno nekvalificiranih kupaca električne energije. Termin tarifnih (nekvalificiranih) kupaca električne energije je termin koji označava one kategorije kupaca električne energije koji nemaju pravo slobodno birati snabdjevača na tržištu, već električnu energiju mogu nabavljati samo na regulirani način i po propisanim cijenama. Kako se otvaranje tržišta električne energije odvijalo u više faza, tako se mijenjao, odnosno smanjivao broj potrošača električne energije koji su se nalazili u kategoriji tarifnih (nekvalificiranih) kupaca. Danas, kada je tržište električne energije otvoreno, više ne postoji kategorija tarifnih (nekvalificiranih) kupaca, jer svi kupci električne energije danas imaju status kvalificiranog kupca, odnosno svi potrošači električne energije danas imaju pravo na slobodan izbor snabdjevača električnom energijom.

Dalje je, u okviru pojašnjenja koji ugovorni organi i zašto postaju obavezni primjenjivati postupke javne nabavke za nabavku električne energije, potrebno pojasniti i pojam javnog snabdijevanja.

Propisima je rečeno da kvalificirani kupci iz kategorije domaćinstva i malih kupaca, odnosno malih preduzeća i komercijalnih kupaca, koji nisu na tržištu odabrali snabdjevača električnom energijom, imaju pravo na snabdijevanje električnom energijom standardnog kvaliteta po ekonomski opravdanim, lako i jasno uporedivim i transparentnim cijenama (drugim riječima, propisanim cijenama) u okviru pružanja univerzalne usluge od javnog snabdjevača. Kategorije malih preduzeća i malih kupaca razlikuju se u FBiH, RS-u i Brčko Distriktu.

Mala preduzeća i komercijalni kupci u FBiH koji imaju pravo na javno snabdijevanje

Prema članu 3, 13. i 57. Zakona o električnoj energiji FBiH i članovima 3, 5, 6. i 9. Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom („Službene novine FBiH“, broj 89/14), malo preduzeće je svako privredno društvo čiji su objekti priključeni na distributivni sistem naponskog nivoa nižeg od 1 kV, i koje zadovoljava najmanje dva od tri navedena kriterija:

da ima manje od 50 zaposlenih,
da ostvaruje ukupan godišnji prihod manji od 2.000.000 KM,
i čija je vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine niža od 1.000.000 KM.

Komercijalni kupac je kupac električne energije koji nije iz reda domaćinstava i javne rasvjete, a čiji su objekti priključeni na distributivni sistem naponskog nivoa nižeg od 1 kV.

Odlukom Vlade Federacije BiH o utvrđivanju pružalaca javne/univerzalne usluge i usluge rezervnog snabdjevača („Službene novine Federacije BiH“, broj 84/14), Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d. d. – Sarajevo i Javnom poduzeću Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d. d. Mostar, kao nosiocima dozvole za snabdijevanje električnom energijom – dozvole I reda, izdate od Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK), dodijeljen je status javnog snabdjevača i utvrđena je obaveza pružanja javne/univerzalne usluge snabdijevanja električnom energijom i usluge rezervnog snabdjevača na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, svakog na području svoga djelovanja.

Sadržaj dozvola javnih i rezervnih snabdjevača, kao i područje djelovanja, dostupan je na internet-stranici Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK): http://www.ferk.ba/_ba/dozvole/registar-dozvola/2016-05-06-13-35-02/snabdijevanje-prvog-reda.

Mali kupci električne energije u RS-u koji imaju pravo na javno snabdijevanje

Prema članovima 3, 5. i 7. Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača, mali kupci su mali industrijski i komercijalni kupci električne energije čiji su objekti priključeni na distributivni sistem električne energije napona nižeg od 1 kV koji ispunjava sljedeće kriterije:

najmanje dva od tri navedena:
da imaju manje od 50 zaposlenih,
da im ukupan godišnji prihod ne prelazi 2.000.000 KM,
da im vrijednost poslovne imovine ne prelazi 1.000.000 KM, ili
da njihova godišnja potrošnja postignuta u prethodnoj godini ne prelazi 35.000 kWh.

U RS-u javni snabdjevači električnom energijom su: MH ERS ZP „Elektro Doboj“ AD Doboj, MH ERS ZEDP „Elektro-Bijeljina“ AD Bijeljina, MH ERS – Matično preduzeće AD Trebinje, ZP „Elektrokrajina“ AD Banja Luka, MH ERS ZP „Elektrodistribucija“ AD Pale, MH ERS Trebinje ZP „Elektro-Hercegovina“ AD Trebinje.

Sadržaj dozvola za obavljanje poslova javnog snabdijevanja električnom energijom, kao i područje djelovanja, dostupan je na internet-stranici Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS): http://www.reers.ba/lat/node/293.

Mali kupci u Brčko Distriktu koji imaju pravo na javno snabdijevanje

Prema članu 3, 6. i 7. Pravilnika o snabdijevanju kupaca električnom energijom u Brčko Distriktu BiH („Službeni list BiH“, br. 94/13 i 90/14), mali kupci su mali industrijski i komercijalni kupci električne energije čiji su objekti priključeni na distributivni sistem naponskog nivoa nižeg od 1 kV i koji imaju manje od 50 zaposlenih te čiji ukupni godišnji prihod ne prelazi 10.000.000 KM.

Prema članu 29. Pravilnika o snabdijevanju kupaca električnom energijom u Brčko Distriktu BiH, javni snabdjevač na teritoriji Brčko Distrikta je Javno preduzeće za komunalne djelatnosti „Komunalno Brčko“ d.o.o.

Sadržaj dozvole za obavljanje javnog snabdijevanja u Brčko Distriktu dostupan je na internet-stranici Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK): http://www.derk.ba/DocumentsPDFs/Odluka-o-dodjeli-licence-za-snabd-Komunalno-Brcko-b.pdf. Važno je napomenuti da ove kategorije potrošača električne energije imaju pravo (ne i obavezu) na snabdijevanje električnom energijom od javnog snabdjevača po reguliranim cijenama, do izbora snabdjevača. Budući da svi ugovorni organi koji pripadaju kategoriji malih i komercijalnih

kupaca imaju pravo i na slobodan izbor snabdjevača na tržištu električnom energijom, s aspekta odredbi Zakona o javnim nabavkama nema osnova za izuzeće od primjene odredbi ovog zakona za ovu kategoriju potrošača.

Svi ostali ugovorni organi, koji nisu u kategoriji malih i komercijalnih kupaca električne energije koji nisu promijenili snabdjevača, snabdijevaju se električnom energijom po tržišnim uvjetima (cijenama) kod snabdjevača koji imaju i status javnih snabdjevača u BiH.

Iz svega navedenoga, može se zaključiti da otvaranjem tržišta električne energije svi ugovorni organi na teritoriji BiH postaju obavezni električnu energiju nabavljati putem sistema javnih nabavki.

Ko su potencijalni ponuđači u javnoj nabavci električne energije?

Struktura elektroenergetskog sektora BiH može se podijeliti na pet osnovnih djelatnosti koje mogu obavljati privredni subjekti koji imaju dozvole za obavljanje tih djelatnosti, kako slijedi:

Prikaz 1: Struktura elektroenergetskog sektora u BiH

Za svaku od djelatnosti elektroenergetski subjekt mora imati dozvolu DERK-a/FERK-a/RERS-a, ovisno o tome ko dozvolu u konkretnom slučaju izdaje, a u postupcima javnih nabavki bira se snabdjevač električnom energijom.

Što se tiče potencijalnih ponuđača, u BiH je trenutno 27 registriranih snabdjevača električnom energijom i lista istih dostupna je na internet-stranicama entitetskih regulatornih tijela, Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK) kao Registar opskrbljivača na tržištu električne energije, (http://www.ferk.ba/download_zaj/pregled_dozvola/registar_opskrbljivaci_trziste.pdf) i Regulatorne komisije za energetiku RS (RERS) kao Registar snabdjevača kvalificiranih kupaca (http://www.reers.ba/lat/node/144).

Snabdijevanje električnom energijom vezano je za distribuciju električne energije, ali se radi o različitim elektroenergetskim subjektima, pa time i različitim ugovorima. Propisima je regulirano da se pravno lice (elektroenergetski subjekt), koje posjeduje licencu – dozvolu za djelatnost distribucije i nadležno je za pogon, upravljanje, održavanje, izgradnju i razvoj elektrodistributivne mreže i priključenje novih kupaca i proizvođača, naziva operater distributivnog sistema (ODS). Distribuciju električne energije vrši ODS, kome je izdata dozvola za distribuciju električne energije za to područje.

Dozvolu za obavljanje usluga distribucije električne energije trenutno imaju u:

FBiH: Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d. d. – Sarajevo, Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, dioničko društvo Mostar. Sadržaj dozvola i djelokrug rada dostupan je na internet-stranici: http://www.ferk.ba/_ba/dozvole/registar-dozvola/2016-05-06-13-35-02/distribucija.

RS: MH ERS ZP „Elektro Doboj“ AD Doboj, MH ERS ZEDP „Elektro-Bijeljina“ AD Bijeljina, MH ERS – Matično preduzeće AD Trebinje, ZP „Elektrokrajina“ AD Banja Luka, MH ERS ZP „Elektrodistribucija“ AD Pale, MH ERS Trebinje ZP „Elektro-Hercegovina“ AD Trebinje. Sadržaj dozvola i djelokrug rada dostupan je na internet-stranici: http://www.reers.ba/lat/node/292.

BD: Javno preduzeće za komunalne djelatnosti „Komunalno Brčko“ d.o.o. Brčko Distrikt BiH. Sadržaj dozvola i djelokrug rada dostupan je na internet-stranici: http://www.derk.ba/ba/licence/registar-licenci.

Propisi iz Trećeg energetskog paketa EU, između ostalog, podrazumijevaju i razdvajanje, to jest formiranje nezavisnog operatora prijenosnog sistema i nezavisnih operatora distributivnih sistema – što su predstojeći koraci u ovoj oblasti. Trenutno su u toku aktivnosti na izradi i usvajanju Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, nakon čega slijedi daljnje usaglašavanje propisa iz oblasti električne energije.

Ugovor o snabdijevanju i ugovor o korištenju distributivne mreže

Prema odredbama nadležnog Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača i odredbama Općih uvjeta za isporuku električne energije u FBiH, RS, i BD, ugovor o pristupu mreži može sklopiti kupac (ugovorni organ) direktno s nadležnim ODS-om ili to može, u ime kvalificiranog kupca, regulirati njegov snabdjevač.

Ukoliko kupac (ugovorni organ) sam zaključuje ugovor o pristupu distributivnoj mreži, ovaj ugovor je izuzet od odredbi Zakona o javnim nabavkama, jer se radi o zakonskom monopolu, i to prema članu:

FBiH: 9. stav (1) Općih uvjeta za isporuku električne energije

RS: 39. i 61. Zakona o električnoj energiji

BD: 60. Zakona o električnoj energiji.

Naime, prema citiranim članovima, distribuciju električne energije vrši ODS, kome je izdata dozvola za distribuciju električne energije za to područje.

Zakonski monopoli izuzimaju se od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama, u skladu s članom 10. stav (1) tačka d) ovog zakona. Dalje, ukoliko ugovorni organ sam sklapa ugovor s nadležnim ODS-om, tada će ugovorni organ, za usluge korištenja distributivne mreže, dobijati račune direktno od ODS-a, te ova stavka neće biti dio niti obrasca za cijenu niti ugovora koji će ugovorni organ sklopiti sa snabdjevačem nakon provedenog postupka nabavke.

Ukoliko će ugovorni organ pristup mreži regulirati kroz ugovor o snabdijevanju, tada je potrebno u tenderskoj dokumentaciji naznačiti da će snabdjevač imati tu obavezu, a usluge distribucije će biti i stavka u obrascu za cijenu.

PRIPREMA TENDERSKE DOKUMENTACIJE

Da li je električna energija nabavka roba ili usluga?

Električna energija se različito definira kao roba ili dobro, koje ima svoj kvalitet, namjenu, kupce, proizvođače, tržište, uvjete prodaje, cijenu, berzu itd. U samom Zakonu o električnoj energiji Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, br. 8/08, 34/09, 92/09 i 1/11), električna energija je definirana kao roba za koju se proizvodnja, distribucija, promet i korištenje propisuju odredbama ovog zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih akata.

U sistemu javnih nabavki, CPV kod električne energije je 09310000-5 – Električna energija.

Svakako, nabavku električne energije (snabdijevanje) treba razlikovati od usluga prijenosa i distribucije električne energije, što predstavlja uslugu i posebnu djelatnost.

Šta zaključiti nakon provedenog postupka nabavke električne energije, okvirni sporazum ili ugovor?

Materijalni propisi, odnosno propisi koji uređuju oblast snabdijevanja električnom energijom (nadležni zakoni o električnoj energiji, opći uvjeti za isporuku električne energije i pravilnici o snabdijevanju kupaca električnom energijom) zahtijevaju od ponuđača sklapanje ugovora o snabdijevanju. Obavezni elementi ugovora o snabdijevanju (sadržaj ugovora o snabdijevanju) propisani su:

FBiH: Opći uvjeti za isporuku električne energije („Službene novine FBiH“, broj 89/14), član 35.

RS: Opšti uslovi za isporuku i snabdijevanje električnom energijom – prečišćeni tekst („Službeni glasnik RS“, broj 90/12), član 51.

BD: Opći uvjeti za isporuku i snabdijevanje električnom energijom Brčko Distrikta BiH – prečišćen tekst („Službeni glasnik BD“, broj 2/16), član 51.

Okvirni sporazum je dobro rješenje ukoliko ugovorni organ želi sklopiti, naprimjer, okvirni sporazum na dvije godine. Tada će se količine električne energije za iduću godinu bazirati na osnovu potrošnje u tekućoj godini; odnosno nakon ovog okvirnog sporazuma sklopit će se, naprimjer, dva godišnja ugovora o snabdijevanju električnom energijom. U svakom slučaju, nakon što sklopi okvirni sporazum za snabdijevanje električnom energijom, ugovorni organ mora pristupiti sklapanju pojedinačnih ugovora jer:

u skladu s odredbama člana 32. Zakona o javnim nabavkama te člana 4. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni list BiH“, br. 90/14 i 20/15), nakon okvirnog sporazuma moraju se zaključivati pojedinačni ugovori;
- s tim u vezi nije u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavkama da se predviđa da će se mjesečni računi, ispostavljeni od snabdjevača, smatrati pojedinačnim ugovorima (iz razloga navedenog u prethodnoj tački i iz razloga što nije dozvoljeno retroaktivno sklapanje ugovora, a račun se ispostavlja za utrošene količine električne energije u prethodnom obračunskom periodu)
- materijalni propisi podrazumijevaju sklapanje ugovora između kupca i snabdjevača.
Ugovorni organ određuje na koji period će sklapati ugovor o snabdijevanju ili okvirni sporazum, s tim da, u skladu s članom 32. stav (3) Zakona o javnim nabavkama, okvirni sporazum se može sklopiti na period do maksimalno četiri godine. Ukoliko sklapa okvirni sporazum na period duži od godinu (a kraći od četiri godine), preporučljivije je predvidjeti promjenjivu cijenu električne energije, jer, ukoliko predvidi nepromjenjivu cijenu, očekivano je da će rizik povećanja nabavnih cijena električne energije u kasnijim godinama ponuđači (snabdjevači) transferirati na ugovorni organ i u ranijim godinama realizacije ugovora/okvirnog sporazuma.Registracije ponuđačaDa bi privredni subjekt obavljao poslove snabdijevanja električnom energijom, potrebno je da prethodno osigura dozvolu DERK-a, FERK-a ili RERS-a.Važno je napomenuti da, prema odredbama članova 91. stav (5) Zakona o električnoj energiji FBiH i člana 26. Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača FBiH; člana 48. stav (2) Općih uvjeta za isporuku i snabdijevanje električnom energijom RS – prečišćeni tekst, članom 4. stav (2) Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača RS; člana 48. stav (2) Općih uvjeta za isporuku i snabdijevanje električnom energijom ičlanom 4. Pravilnika o snabdijevanju kupaca električnom energijom u Brčko Distriktu BiH, na teritoriji FBiH/RS/BD snabdijevanje električnom energijom mogu obavljati svi subjekti koji imaju dozvolu makar jedne od regulatornih komisija. Uvjete i dokaze kojim će ponuđači dokazivati sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti potrebno je prilagoditi citiranim zakonskim odredbama, odnosno predvidjeti da ponuđač, da bi se kvalificirao u konkretnom postupku nabavke, u dijelu dokazivanja sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti treba zadovoljiti uvjet da ima dozvolu za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom jedne od regulatornih komisija za električnu energiju u BiH (DERK, FERK ili RERS). Kao dokaz se dostavlja original ili ovjerena kopija dozvole za obavljanje predmetne djelatnosti jednog od navedenih tijela.

Definiranje količina električne energije

Ugovorni organ količine procjenjuje na osnovu potrošnje iz prethodne godine, odnosno navodi utrošak električne energije za posljednjih 12 mjeseci za sve objekte i sva mjerna mjesta. Prilikom navođenja utrošenih količina i utvrđivanja potrebnih količina za predstojeći ugovorni period, potrebno je razvrstati objekte ugovornog organa prema pripadnosti određenim tarifnim grupama. Na osnovu potrošnje iz prethodne godine, procjenjuju se količine za narednu godinu.

Ukoliko ugovorni organ očekuje promjenu električne energije (npr., ukoliko prelazi na grijanje na struju; ili će doći do promjena kapaciteta – veći broj kancelarija, proširivanje proizvodnje itd., koji će rezultirati povećanom potrošnjom električne energije; uvedene mjere povećane energetske efikasnosti zbog kojih će doći do smanjenja potrošnje električne energije, itd.), procijenjene količine električne energije će u većoj mjeri odstupati od potrošnje iz prethodne godine.

Ukoliko ne očekuje veće promjene u potrošnji, predviđene količine električne energije koje će biti utrošene u narednom periodu (narednoj godini) jesu količine utrošene u prethodnoj godini.

Prilikom definiranja količina električne energije koje će se nabavljati u toku ugovornog perioda, važno je definirati i ko je tzv. balansno odgovorna strana. Naime, električna energija je roba koja se ne skladišti. S tim u vezi, potrebno je da učesnici na tržištu uravnoteže proizvodnju i potrošnju, odnosno ugovorenu kupovinu i prodaju električne energije. Zbog toga je u ugovorima o snabdijevanju (tenderskoj dokumentaciji) potrebno definirati ko je balansno odgovorna strana. Ukoliko ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navede da će snabdjevač biti balansno odgovorna strana za sva mjesta primopredaje električne energije kupcu (100%), te da troškovi balansiranja moraju biti uključeni u jedinične cijene električne energije, time je ugovorni organ unaprijed rekao da neće posebno plaćati razlike za više/manje preuzete količine električne energije u odnosu na količine koje su ugovorene (samo će imati plaćanja stvarno utrošenih količina električne energije i pripadajuće, propisane, naknade). Ukoliko ugovorni organ preuzme balansnu odgovornost, to ustvari znači da će posebno plaćati za sva odstupanja u odnosu na ugovorene količine električne energije. U teorijskom slučaju, ukoliko bi ugovorni organ bio balansno odgovorna strana, i predvidio je da će potrošiti određenu količinu električne energije, te ukoliko u tom mjesecu ugovorni organ, naprimjer, uopće ne bi radio i isključio bi sve uređaje (potrošnja električne energije u teorijskom slučaju 0,00 kWh), ugovorni organ bi morao platiti troškove debalansa (jednostavnije rečeno, ugovorni organ bi opet morao platiti „račun” za električnu energiju i za taj mjesec). Isti slučaj bi bio i ako ugovorni organ preuzme u nekom obračunskom periodu veće količine električne energije od ugovorenih količina. Debalans bi ugovorni organ morao posebno platiti.

U BiH NOSBiH izračunava debalans za svakog učesnika na tržištu električne energije.

Cijena električne energije i obrazac za cijenu

Ukupna cijena ugovora za snabdijevanje električnom energijom = I dio cijene + II dio cijene

I dio cijene je propisan od regulatornih tijela (DERK, FERK i RERS) i sastoji se od:

cijene korištenja distributivne mreže, koja je propisana, kako slijedi:

FBiH: Odluka o tarifnim stavovima za korisnike distributivnog sistema Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d. d. – Sarajevo („Službene novine FBiH“, br. 40/11, 102/12 i 90/14) – za korisnike distributivnog sistema JP Elektroprivreda BiH.

Odluka o tarifnim stavovima za korisnike distributivnog sistema Javnog poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, dioničko društvo Mostar („Službene novine FBiH“, br. 40/11, 102/12 i 90/14) – za korisnike distributivnog sistema Elektroprivrede HZHB).

RS: Odluka o utvrđivanju tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS“, broj 30/16).

BD: Odluka o tarifama za usluge distribucije električne energije u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine („Službeni list BiH“, broj 96/16).

Troškovi korištenja distributivne mreže obračunavaju se prema sistemu koji je dat u navedenim aktima. Iznosi navedeni u odlukama su bez PDV-a.

naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora električne energije i efikasne kogeneracije, koja je propisana odlukama nadležnih regulatornih tijela uz saglasnost Vlade FBiH/RS, kako slijedi:
FBiH: Odluka o utvrđivanju potrebnog iznosa naknade za poticanje i jediničnog iznosa naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK-a za 2017. godinu („Službeni list BiH“, broj 21/17) i iznosi 0,001976 KM/kWh bez PDV-a. Iznos naknade se izračunava kao proizvod jedinične naknade i ukupno utrošene aktivne energije.RS: Оdluka o visini naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji („Službeni glasnik RS“, broj 9/17), i iznosi 0,0044 KM/kWh bez PDV-a. Iznos naknade se izračunava kao proizvod jedinične naknade i ukupno utrošene aktivne energije.BD: Nije regulirano te se ova stavka neće pojavljivati u obrascima za cijenu, niti na računima Brčko Distrikta.Ovaj dio troškova 1) + 2), koji čini I dio cijene, obavezno se obračunava uz troškove električne energije, i na ovaj dio cijene ponuđači ne mogu ni na koji način utjecati. Potrebno je pratiti izmjene stavova/visine naknada.II dio cijene je cijena same električne energije, koju samostalno određuju snabdjevači, zavisno od nabavnih cijena/cijena proizvodnje. Važno je napomenuti da i javna preduzeća koja se bave snabdijevanjem električnom energijom ovaj dio cijene formiraju slobodno te će snabdjevači (ponuđači) u okviru ovog dijela cijene postizati konkurentne cijene.U vezi s I dijelom cijene važno je napomenuti da:
- Ponuđači (snabdjevači), budući da ne mogu utjecati na ovaj dio cijene, na ovaj dio cijene ne mogu ni primjenjivati popuste, zbog čega je obrazac za cijenu ponude potrebno prilagoditi tako da bude jasno da se eventualno ponuđeni popust ne odnosi i na ove stavke.
  - Cijena će u ovom dijelu biti promjenjiva i zavisit će od promjena propisa, na šta snabdjevači opet ne mogu utjecati. Zbog toga je u tenderskoj dokumentaciji potrebno naznačiti da se visina troškova korištenja distributivnog sistema i naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, i/ili način obračuna istih, mogu promijeniti (samo) u slučaju izmjene propisa.
  - Korištenje distributivne mreže ugovorni organi mogu posebno regulirati s ODS-om, i u tom slučaju ova stavka neće biti dio obrasca za cijenu, ugovora o snabdijevanju, niti računa za električnu energiju koji će biti ispostavljani ugovornom organu. Ukoliko ugovorni organ sklopi posebno ugovor o snabdijevanju s nadležnim ODS-om, i račun za usluge distribucije će dobijati odvojeno od računa za električnu energiju.
- Za II dio cijene, u kojem ponuđači mogu slobodno nuditi cijene, ponuđači mogu nuditi i popuste. Također, za ovaj dio cijene potrebno je da ugovorni organ definira u tenderskoj dokumentaciji da li će cijena biti promjenjiva ili nepromjenjiva tokom realizacije ugovora. Ako je cijena promjenjiva, ugovorni organ mora u tenderskoj dokumentaciji odrediti način i uvjete izmjene cijene. Promjenjivost cijene mora biti zasnovana na referentnim parametrima ili javno dostupnim podacima (član 72. stav 5. Zakona o javnim nabavkama, član 6. stav 2. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda). Ako će definirati promjenjivu cijenu, parametar, tj. osnov za definiranje eventualne promjene cijena mogu biti, naprimjer, podaci koje objavljuje Agencija za statistiku BiH ili drugi objektivni i javno dostupni podaci.Obrazac za cijenu ponude će biti različit, ovisno o tome regulira li ugovorni organ pristup mreži putem ugovora o snabdijevanju ili posebnim ugovorom koji sam sklapa s nadležnim ODS-om (u ovom slučaju mrežarina neće biti sastavni dio ugovora o snabdijevanju niti će biti fakturirana u okviru računa za električnu energiju), ima li ugovorni organ mjerenje i naplatu po dvotarifnom ili jednotarifnom sistemu; diferencira li nadležni ODS svojim tarifama višu i nižu sezonu (npr., JP Elektroprivreda BiH ne diferencira višu i nižu sezonu,samo dnevne tarife), koliko objekata ima koji pripadaju različitim tarifnim sistemima (važno zbog obračuna mrežarine), fakturira li se i naplaćuje i naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (u Brčko Distriktu ova naknada se ne naplaćuje) itd.
  
  Mora li se nabavka električne energije za više različitih objekata podijeliti u lotove?
  
  Ugovorni organ nije obavezan podijeliti predmet na lotove u ovom slučaju, jer se radi o identičnom predmetu nabavke koji ponuđač treba isporučivati. Naime, članom 2. stav (1) tačkom t) Zakona o javnim nabavkama lot se definira kao dio predmeta nabavke, nastao kao rezultat dijeljenja predmeta nabavke u posebne, srodne cjeline, koje se kao takve označavaju u tenderskoj dokumentaciji. Također, nema tehničkih prepreka da jedan snabdjevač električnom energijom snabdijeva više objekata kupca.
  
  S druge strane, ukoliko iz bilo kojih razloga želi, ugovorni organ ima pravo podijeliti nabavku na lotove.
  
  Ukoliko ugovorni organ ima filijale koje su na različitim teritorijalnim jedinicama (RS, FBiH, BD), kako koncipirati nabavku?
  
  Prema odredbama članova:
  
  FBiH: član 91. stav (5) Zakona o električnoj energiji FBiH, član 26. Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača FBiH,
  
  RS: 48. stav (2) Opštih uslova za isporuku i snabdijevanje električnom energijom RS – prečišćeni tekst, članom 4. stav (2) Pravilnika o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača RS,
  
  BD: 48. stav (2) Općih uvjeta za isporuku i snabdijevanje električnom energijom i članom 4. Pravilnika o snabdijevanju kupaca električnom energijom u Brčko Distriktu BiH,
  
  na teritoriji FBiH/RS/BD snabdijevanje električnom energijom mogu obavljati svi subjekti koji imaju dozvolu makar jedne od regulatornih komisija te iz tog ugla gledano ugovorni organi nisu obavezni dijeliti predmet nabavke na lotove, ako su objekti u različitim teritorijalnim jedinicama.
  
  Međutim, ono što je važno napomenuti jeste da je potrebno voditi računa o mrežarinama koje se plaćaju distributivnim preduzećima te naknadama za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora električne energije, i koje su različite u FBiH, RS-u i Brčko Distriktu.
  
  U tom smislu, potrebno je razdvojiti objekte koji se nalaze na različitim teritorijalnim jedinicama, kako bi ponuđači mogli definirati cijene.
  
  Svakako, ukoliko smatra da je jednostavnije, ugovorni organ uvijek može podijeliti predmet nabavke u lotove te na taj način provesti postupak nabavke.
  
  Preferencijalni tretman domaćeg
  
  Prema odredbama Ugovora o uspostavljanju energetske zajednice („Službeni list BiH – Međunarodni ugovori“, br. 09/06), koji je potpisan između EU i Albanije, Bugarske, BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, i koji važi do 2026. godine, tržište električne energije se posmatra kao jedinstveno tržište i zabranjena je bilo kakva diskriminacija. Kako primjena preferencijalnog tretmana domaćeg podrazumijeva davanje prednosti ponuđačima koji nude robu (električnu energiju) više od 50% vrijednosti ukupnog ugovora porijeklom iz BiH, potrebno je da nadležne institucije daju uputstvo da li će se i u nabavkama električne energije primjenjivati odredbe Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg („Službeni list BiH“, br. 83/16).

Nacrt ugovora

Prilikom pripreme nacrta ugovora potrebno je implementirati obavezne elemente ugovora o snabdijevanju koji su propisani:

FBiH: Opći uvjeti za isporuku električne energije („Službene novine FBiH“, broj 89/14), član 35.

RS: Opšti uslovi za isporuku i snabdijevanje električnom energijom – prečišćeni tekst („Službeni glasnik RS“, broj 90/12), član 51.

BD: Opći uvjeti za isporuku i snabdijevanje električnom energijom Brčko Distrikta BiH – prečišćen tekst („Službeni glasnik BD“, broj 2/16), član 51.

Ukoliko ugovorni organ ostane bez snabdjevača, znači li to da će ugovorni organ ostati bez snabdijevanja?

Propisima je uređeno kako slijedi:

FBiH: U slučaju da bez snabdjevača ostane ugovorni organ koji ima pravno na univerzalnu uslugu, ima pravo ponovnog snabdijevanja od javnog snabdjevača, po reguliranim cijenama, do izbora novog snabdjevača.

U slučaju da kvalificirani kupac koji nema pravo na univerzalnu uslugu ostane bez snabdjevača električnom energijom iz jednog od sljedećih razloga:

stečaj ili likvidacija snabdjevača,
istek ili oduzimanje dozvole snabdjevaču,
kupac nije našao novog snabdjevača koji će ga snabdijevati nakon prestanka ugovora o snabdijevanju električnom energijom s postojećim snabdjevačem, osim ako je prestanak ugovora posljedica neizvršavanja obaveza plaćanja isporučene električne energije, ima pravo na rezervno snabdijevanje u trajanju do 60 dana kod javnog snabdjevača. Osnovna razlika između rezervnog i javnog snabdijevanja je u cijeni električne energije (cijena za rezervno snabdijevanje je u pravilu viša od cijene za javno snabdijevanje). Po ili prije isteka roka od 60 dana, kupac mora sklopiti ugovor o snabdijevanju, bilo s novim snabdjevačem, bilo s istim snabdjevačem koji vrši rezervno snabdijevanje, samo da, umjesto ugovora o rezervnom snabdijevanju, sklopi ugovor o snabdijevanju po tržišnim uvjetima.Propisano odredbama Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača i Općih uvjeta za isporuku električne energije RS: Riješeno na identičan način kao u FBiH, s razlikom što nema ograničenja koliko ugovorni organ može ostati na rezervnom snabdijevanju. Svakako, zbog viših cijena rezervnog snabdijevanja, interes samog ugovornog organa koji se nađe u ovakvoj situaciji je da što prije sklopi novi ugovor o snabdijevanju, bilo s novim snabdjevačem, bilo sa snabdjevačem koji vrši rezervno snabdijevanje.Propisano odredbama Pravilnika o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača i Općih uvjeta za isporuku i snabdijevanje električnom energijom BD: Svi kvalificirani kupci (uključujući i male kupce) koji ostanu bez snabdjevača iz gore navedenih razloga imaju pravo na snabdijevanje u krajnjoj nuždi, u trajanju do 60 dana. Prije isteka tog roka, kupac je obavezan sklopiti ugovor o snabdijevanju, bilo s novim snabdjevačem, bilo sa snabdjevačem koji trenutno vrši rezervno snabdijevanje.

*članom 49 Općih uvjeta specificirano svi kupci, iako se odredbama pravilnika govori isključivo o domaćinstvima i malim kupcima

Propisano odredbama Pravilnika o snabdijevanju kupaca električnom energijom u Brčko Distriktu BiH i Općih uvjeta za isporuku i snabdijevanje električnom energijom.

Za rezervno snabdijevanje ovlašteni su javni snabdjevači. Imajući u vidu gore navedene propise, eventualni prelazak na rezervno snabdijevanje električnom energijom je izuzet od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama.

Literatura

Zakon o javnim nabavkama („Službeni list BiH“, broj 39/14)

Zakon o električnoj energiji („Službene novine FBiH“, br. 66/13 i 94/15)

Zakon o električnoj energiji („Službeni glasnik RS“, br. 8/08, 34/09, 92/09 i 1/11)

Zakon o električnoj energiji („Službeni glasnik BD“, br. 36/04, 28/07, 61/10 i 4/13)

Zakon o prijenosu, regulatoru i operateru sistema električne energije u BiH („Službeni list BiH“, br. 7/02, 13/03, 76/09 i 1/11)

Zakon o osnivanju kompanije za prijenos električne energije u BiH („Službeni list BiH“, br. 35/04, 76/09 i 20/14)

Zakon o osnivanju nezavisnog operatera sistema za prijenosni sistem u BiH („Službeni list BiH“, broj 35/04)

Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije („Službene novine FBiH“, br. 70/13 i 5/14)

Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji („Službeni glasnik RS“, br. 39/13, 108/13 i 79/15)

Pravilnik o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača („Službene novine FBiH“, broj 89/14)

Pravilnik o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača („Službeni glasnik RS“, br. 117/14 i 50/16)

Pravilnik o snabdijevanju kupaca električnom energijom u Brčko Distriktu BiH („Službeni list BiH“, br. 94/13 i 90/14)

Pravilnik o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji („Službeni glasnik RS“, br. 114/13, 88/14 i 43/16)

Uredba o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za poticanje („Službene novine FBiH“, broj 48/14)

Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni list BiH“, br. 90/14 i 20/15)

Opći uvjeti za isporuku električne energije („Službene novine FBiH“, broj 89/14)

Opšti uslovi za isporuku i snabdijevanje električnom energijom – prečišćeni tekst („Službeni glasnik RS“, broj 90/12)

Opći uvjeti za isporuku i snabdijevanje električnom energijom Brčko Distrikta BiH – prečišćen tekst („Službeni glasnik BD“, broj 2/16)

Tržišna pravila, utvrđena na sjednici Upravnog odbora Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini održanoj 24. aprila 2015. godine, odobrena Odlukom Državne regulatorne komisije za električnu energiju („Službeni list BiH“, broj 48/15), dostupna na internet-stranici: http://www.derk.ba/DocumentsPDFs/Trzisna-pravila-21-05-2015.pdf.

Odluka o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg („Službeni list BiH“, br. 83/16)

Odluka Vlade Federacije BiH o utvrđivanju pružalaca javne/univerzalne usluge i usluge rezervnog snabdjevača („Službene novine FBiH“, broj 84/14)

Odluka o utvrđivanju potrebnog iznosa naknade za poticanje i jediničnog iznosa naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK za 2017. godinu („Službeni list BiH“, broj 21/17)

Оdluka o visini naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji („Službeni glasnik RS“, broj 9/17)

Odluka o tarifnim stavovima za korisnike distributivnog sistema Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. – Sarajevo („Službene novine FBiH“, br. 40/11, 102/12 i 90/14)

Odluka o utvrđivanju tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS“, broj 30/16)

Odluka o tarifama za usluge distribucije električne energije u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine („Službeni list BiH“, broj 96/16)

IVANA GRGIC diplomirala je 2007. godine na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci i prvo radno iskustvo u struci upisuje iste godine u Ministarstvu finansija Republike Srpske, u Resoru za upravljanje investicijama. Učestvovala je i u implementaciji i monitoringu projekata koji se finansiraju iz ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa Republike Srpske, te učestvuje u implementaciji potprojekata projekta „Vodovodna i kanalizaciona infrastruktura u Republici Srpskoj“.

Aktivno učestvovanje u postupcima javnih nabavki, od pripreme tenderskih dokumentacija, preko učešća u postupcima evaluacije ponuda kao člana komisije za javne nabavke, do pripreme ugovora i praćenja realizacije ugovora do isteka garantnih perioda po završetku realizacije ugovora.

Autorica teme „Javna nabavka električne energije“ potpisuje i više objavljenih stručnih članaka u časopisu „Pravni savjetnik/Pravo i finansije“, a iza sebe ima i više od 50 održanih obuka iz oblasti javnih nabavki.