Bodovanje i kriteriji za bodovanje ponude

Poštovane pretplatnike, kao i sve one koji nas prate online, obavještavamo da je u pripremi novo izdanje stručnog časopisa “Javne nabavke” u kojem, između ostalog, donosimo TEMU BROJA: Bodovanje i kiteriji za bodovanje.  

Kada govorimo o bodovanju i kriterijima za bodovanje ponuda, moramo biti svjesni da se nalazimo na jednom od najosjetljivijih i najzahtjevnijih područja u kompletnom sistemu javnih nabavki. To podrazumijeva obaveznu primjenu osnovnih principa javnih nabavki, prije svega, jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti, ali i vještina, znanja, pa i iskustva odgovornog osoblja ugovornog organa (službenika za javne nabavke) da na pravi način postavi cijelu ovu priču.

Dakle, ovdje se radi o primjeni kriterija za dodjelu ugovora u praksi. U tom smislu, kriterij za dodjelu ugovora o javnoj nabavci predstavlja mjerilo zа vrednovаnje, upoređivаnje i ocjenjivаnje ponudа u jednom postupku javne nabavke. Odabrani kriterij za dodjelu ugovora, kаo i uslovi propisani (zadati) tehničkom specifikаcijom, zapravo predstavljaju „konstitutivni“ element svake tenderske dokumentаcije.

Pri tome, ugovorni organ mora strogo voditi računa o tome da (pot)kriterije za dodjelu ugovora nikako (i nikada) ne smije miješati s kriterijima za utvrđivanje sposobnosti, odnosno podobnosti ponuđača, s tzv. kvalifikacionim kriterijima. Ne smije ih miješati (ni poistovjećivati) iz jednostavnog razloga što se kvalifikacioni kriteriji tiču samo ponuđača. Govore isključivo o ponuđaču kao takvom, dok se (pot)kriteriji za dodjelu ugovora tiču isključivo ponude, odnosno predmeta ponude, tj. onoga o čemu je nabavka, odnosno ugovor. U tom smislu, kvalifikacioni kriteriji predstavljaju eliminatorni faktor, pa tako onaj ponuđač koji ne ispunjava ove kvalifikacione kriterije mora biti eliminisan iz daljnjeg postupka javne nabavke prije nego što se i došlo do faze evaluacije same ponude. Ponuda takvog jednog ponuđača, s cijenom i ostalim elementima ponude, zapravo više i nije bitna budući da on mora biti diskvalifikovan već u startu, prilikom provjere tzv. kvalifikacione dokumentacije.

Tek ako ponuđač „uspješno prođe“ ovu prvu fazu, fazu kvalifikacije, gleda se i razmatra (evaluira) njegova ponuda koja sadrži cijenu i sve ostale karakteristike (elemente) koje eventualno mogu biti potkriteriji za dodjelu ugovora, a na bazi kojih će se, ukoliko se u konkretnom slučaju primjenjuje kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, vršiti „bodovanje ponuda“. Samim bodovanjem ponuda ćemo se detaljnije pozabaviti nešto kasnije.

Kriteriji za dodjelu ugovora temelj su na kojem ugovorni organ vrši izbor najbolje ponude, dakle ponude koja na najbolji način zadovoljava postavljene zahtjeve ugovornog organa, odnosno ponude koja predstavlja oživotvorenje vrhovnog principa javnih nabavki, a to je „najbolja vrijednost za novac“. Kriterije za dodjelu ugovora ugovorni organ mora postaviti unaprijed i oni ne smiju ograničavati fer i tržišno natjecanje, odnosno aktivnu konkurenciju.

Zakon o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj: 39/14) u članu 64. propisao je da ugovorni organ dodjeljuje ugovor o javnoj nabavci na osnovu jednog od sljedećih kriterija: 

a) ekonomski najpovoljnija ponuda ili

b) najniža cijena.

Kao što je rečeno u uvodnom dijelu, prilikom odabira kriterija koji će se primijeniti u konkretnom postupku javne nabavke, ugovorni organ treba postupati u skladu s načelima – općim principima javnih nabavki, prije svih:

• Jednakog tretmana i nediskriminacije, gdje kriterij za odabir ponude, odnosno za dodjelu ugovora ne smije biti diskriminirajući prema ponuđačima i ne smije narušavati slobodu tržišnog natjecanja, tj. aktivnu konkurenciju i

b)  kasnija evaluacija ponuda bude provedena na transparentan i što je moguće  objektivniji način;

• Transparentnosti, gdje kriteriji za dodjelu ugovora moraju biti unaprijed određeni i objavljeni te tako lako dostupni i poznati svim potencijalnim ponuđačima, a sve kako bi se osiguralo da: a)potencijalni ponuđači mogu pripremiti svoje ponude na odgovarajući način, u svrhu što boljeg zadovoljavanja svih postavljenih zahtjeva od ugovornog organa;

c) svi relevantni akteri u kompletnom sistemu javnih nabavki, npr. potencijalni žalioci, razni organi revizije i unutrašnje kontrole te sva druga tijela s različitim nadzornim i kontrolnim funkcijama, mogu nadzirati postupak javne nabavke u svrhu sprečavanja upotrebe diskriminatornih kriterija.         

Odluka o izboru između kriterija ekonomski najpovoljnije ponude i najniže cijene je u isključivom domenu ugovornog organa. Za one postupke javne nabavke koji zahtijevaju objavu obavještenja o nabavci, ugovorni organ mora u samom obavještenju navesti hoće li primijeniti kriterij najniže cijene ili, pak, kriterij ekonomski najpovoljnije ponude.

Postoji nekoliko slučajeva kada je obavezna primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. To su:

• Takmičarski dijalog – kriterij ekonomski najpovoljnije ponude je jedini dopušteni kriterij pri primjeni takmičarskog dijaloga kao postupka javne nabavke;

• Alternativne ponude – u slučaju kada ugovorni organ dopušta podnošenje alternativnih ponuda, kriterij za odabir ponude može biti samo kriterij ekonomski najpovoljnije ponude. U tom slučaju ugovorni organ u obavještenju o nabavci mora navesti da dopušta podnošenje alternativne ponude.

  Kompletan članak čitajte u NOVOM BROJU ČASOPISA JAVNE NABAVKE!!!