Praktična provjera kvalifikacione sposobnosti ponuđača

Postupak javne nabavke je strogo formalni postupak te se ugovornom organu nameće…Praktična provjera kvalifikacione sposobnosti ponuđača…

 

Piše: Adin Kondžić

Časopis “Javne nabavke”, maj 2019

Pri provođenju postupaka javne nabavke jedna od bitnih faza jeste provjera kvalifikacije ponuđača, kojom ugovorni organ provjerava i utvrđuje je li ponuđač pouzdan i sposoban

izvršiti ugovor u skladu s uslovima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji.

Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji priprema zahtjeve/dokaze u cilju provjere kvalifikovanosti ponuđača, tako da utvrdi minimum zahtjeva/dokaza za kvalifikaciju kandidata/ponuđača u pogledu njihove lične sposobnosti, ekonomskog i finansijskog stanja te njihove tehničke i/ili profesionalne sposobnosti.

Minimum kvalifikacionih uslova koje ugovorni organ odredi za kandidate/ponuđače, kao i dokumenti koji su potrebni za njihovo dokazivanje, obavezno trebaju biti srazmjerni predmetu javne nabavke i u skladu s njim. Postavljeni uslovi ne smiju imati ograničavajući karakter na konkurenciju i moraju biti jasni i precizni. Pri tome je potrebno da ugovorni organ odredi pravu mjeru:

• da su postavljeni uslovi zaista neophodni,
• da su svrsishodni i usklađeni u odnosu na predmet nadmetanja,
• da se pri tome ne povređuju osnovna načela postupka, kako se ne bi ograničio pristup širem krugu potencijalnih zainteresovanih ponuđača.

Osnovno pravilo pri tome je da samo onim kandidatima/ponuđačima čije kvalifikacije zadovoljavaju uslove utvrđene u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ dopušta da nastave postupak javne nabavke.

Pri daljnjem razmatranju dobre prakse javne nabavke uzeti su u obzir primjeri koji u prevladavajućem aspektu predstavljaju uobičajenu praksu u postupanju određenih ugovornih organa te se veći broj od navedenoga nije mogao navesti zbog ograničenosti prostora i preopterećenja teksta.

U uvodnom dijelu, u odnosu na tematiku predmetnog člana, navode se osnovne odrednice i pozivanja na odredbe i pravila Zakona o javnim nabavkama BiH (u daljnjem tekstu: Zakon), relevantni u konkretnom slučaju predmetne tematike odabrane ovim člankom. Usljed ograničenosti prostora, akcent je stavljen na analizu tehničko-profesionalne sposobnosti ponuđača.

• Članom 44. Zakona propisani su način provjere kvalifikacije ponuđača, minimum kvalifikacionih uslova koje ugovorni organ odredi za ponuđače, kao i dokumenti koji su potrebni za dokazivanje, sve u skladu i u razmjeri predmetu javne nabavke
• Članom 48. Zakona propisani su opšti uslovi za tehničku i profesionalnu sposobnost ponuđača, u smislu ovlasti ugovornom organu da, zavisno od vrste, količine ili obima, ili namjene predmeta nabavke, može zahtijevati dokaze koji se odnose na tehničku i profesionalnu sposobnost, pri čemu je ugovorni organ dužan u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definisati te zahtjeve.
• Članom 49. Zakona bliže je propisano da u smislu tehničko-profesionalne sposobnosti u postupku nabavke robe, ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača, i to:

a) spisak izvršenih ugovora u skladu s članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi s

predmetnom nabavkom, za period ne duži od tri godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registrovan, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine;

b) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti kandidata/ponuđača, mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja;

c) navode o angažovanom tehničkom osoblju i tehničkim organima, za poslove postavljanja i instalacije robe koja se nabavlja, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuđača;

d) uzorke, opise i/ili fotografije robe koja je predmet isporuke, a čiju je vjerodostojnost kandidat/ponuđač obavezan potvrditi ako to ugovorni organ zahtijeva;

e) uvjerenje koje izdaje nadležna institucija ili agencija za kontrolu kvaliteta, a kojim se potvrđuje da na odgovarajući način tačno označena roba odgovara određenim specifikacijama ili normama;

f) potvrdu kandidata/ponuđača o prihvatanju postupka kontrole robe složenije vrste ili robe koja izuzetno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležni organ zemlje sjedišta privrednog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete privrednog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvaliteta koje koristi privredni subjekt.

• Članom 7. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda (u daljnjem tekstu: Uputstvo) bliže je razrađen način utvrđivanja minimalnih zahtjeva sposobnosti ponuđača…

…/(4)   Ako ugovorni organ od kandidata/ponuđača kao dokaz tehničke i profesionalne
sposobnosti traži popis ugovora, smatra se da je uslov:

1. u vezi s predmetom nabavke, odnosno grupom predmeta nabavke, ako se traži dokaz o izvršenju istog ili sličnog, odnosno istih ili sličnih ugovora kao što je predmet nabavke, odnosno lot, te
2. srazmjeran predmetu nabavke, odnosno lotu, u sljedećim slučajevima:

• kada se traži dokaz o izvršenju jednog ugovora, ako njegov iznos nije viši od procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno od procijenjene vrijednosti pojedinog lota;
• kada se traži dokaz o izvršenju više ugovora, ako njihov zbirni iznos nije viši od procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno od procijenjene vrijednosti pojedinog lota.

…/6/U slučaju postupaka javne nabavke s namjerom zaključivanja okvirnog sporazuma u smislu st. (4) i (5) ovoga člana, minimalni uslovi sposobnosti kandidata/ponuđača koji se zahtijevaju moraju biti srazmjerni procijenjenoj vrijednosti podijeljenoj s brojem godina za koje se sklapa okvirni sporazum ili brojem ugovora za koje se predviđa da će se zaključiti na osnovu okvirnog sporazuma.

 

/7/Izuzetno od st. (2) do (5) ovoga člana, u opravdanim okolnostima koje moraju biti vezane uz rizike koji proizlaze iz prirode radova, usluga ili robe koji su predmet nabavke, ugovorni organ može zahtijevati i više uslova finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, pri čemu je u tenderskoj dokumentaciji dužan detaljno obrazložiti te okolnosti.

Neki od slučajeva iz prakse u vezi sa sadržajem naslovljene teme

Veliki broj transparentno objavljenih slučajeva ukazuje na osnov pravne prakse korelativan s naslovljenom temom ovoga članka, koji ukazuju na osnovne odrednice i pravce pravne prakse s tim u vezi. Kako je jasno da se svi ne mogu obuhvatiti konkretnim razmatranjem, uzeto je nekoliko slučajeva, ilustracije radi, a ista ili slična tematika je takve prirode da zahtijeva kontinuiranu analizu i prikaz. Također, isti su dati skraćeno kako bi se nesmetano prepoznao osnovni smisao koji se navođenjem namjerava postići.

Prema objavljenom slučaju broj: JN2-02-07-1 -745-7/18 od 15 11.2018. godine, vođenom pred drugostepenim organom, evidentna je problematika inicirana izjavljenim žalbenim navodima, koja se odnosila na pravilnost i potpunost dostavljanja upotrebne dozvole, a što predstavlja pravnorelevantnu činjenicu uzevši da je žaliteljeva ponuda isključena, između ostalog, po navedenom spornom pitanju.

Analizom predmetnog slučaja, evidentno je da je posljedica spornog pitanja s tim u vezi, zapravo nedostatak preciznosti postavljenog zahtjeva, odnosno sadržaja dokumenata postupka i naknadnog tumačenja istog od ugovornog organa. Uvidom u sadržaj postavljenog sadržaja s tim u vezi, zaključuje se da Ugovorni organ nije jasno i precizno postavio zahtjev u tački 15.2 pod e) tenderske dokumentacije kada je riječ o Upotrebnoj dozvoli za asfaltnu bazu, koji je postavljen u smislu tehničko-profesionalne sposobnosti ponuđača, jer je ostalo nedorečenim da li se zahtijevana Upotrebna dozvola odnosi na objekt Asfaltna baza ili postrojenje Asfaltna baza, što ugovorni organ tek u izjašnjenju, post festum, bliže određuje.

Takav pristup ugovornog organa nije prihvatljiv, upućuje na nejasnu i nedorečenu pripremu relevantnog sadržaja s tim u vezi, a što u konačnici dovodi do nemogućnosti (pr)ocjene da li je sadržaj koji je ponuđen nesmetano usporediv sa zahtijevanim.

U posljedici navedenoga, pozvane su ovlasti člana 103. Zakona te je u navedenom smislu poništen postupak u cijelosti.

Također, u kategorizaciji prednjih propusta u pripremi sadržaja tenderskog dokumenta, može se svakako uzeti i primjer koji slijedi, a odnosi se na pogrešnu i nepotpunu pripremu sadržaja dokumenata postupka, koji je neusklađen sa sadržajem pravila propisanih zakonskim i podzakonskim aktom.

U slučaju broj: JN2-02-07-1-737-6/18 od 15.11.2018. godine, usvojena je žalba i postupak poništen u cijelosti zato što je ugovorni organ na nepravilan i pogrešan način pristupio pripremi relevantnog sadržaja s tim u vezi, ograničivši iskustvo – realizaciju najmanje dva ugovora u 2017. godini za isporuke prehrambenih roba u minimalnoj vrijednosti procijenjene vrijednosti nabavke.

Kako ugovorni organ nije uspio zasnovati okolnosti zbog kojih je došlo do navedenoga, a kako   ograničavanje uspješnog iskustva na samo jednu godinu od ugovornog organa, bez adekvatnog obrazloženja, upućuje na neusaglašeno postupanje u odnosu na referentnu odredbu zakona, ali i na diskriminatorno postupanje prema onim ponuđačima koji mogu ponuditi iskustvo na sličnim poslovima u prethodne tri godine te na ugrožavanje stvarne konkurencije u predmetnom postupku, to je u posljedici usvojen navod žalitelja i postupak poništen u cijelosti.

Usklađenost tenderske dokumentacije s materijalnim propisom

Polazeći od prakse objavljenih slučajeva, evidentno je da se u više pokrenutih slučajeva javne nabavke ugovorni organ opredjeljuju na pozivanje i uključivanje sadržaja materijalnog propisa kao neophodan element za provedbu i ishod postupka. Ukoliko je navedeni zahtjev jasan i određen, u direktnoj je vezi s predmetom nabavke i nužan je za ishod postupka, to je prihvatljivo takvo postupanje ugovornog organa.

Međutim, praksa ukazuje da pri tome nastaju različiti problemi, prvenstveno u smislu da ugovorni organi često ne zasnivaju razloge opredjeljenja za materijalni propis, ne navodeći niti dokazujući svrhu pozivanja na materijalni propis. Nisu rijetki slučajevi kada pri tome, nakon što ponuđači ospore bilo koji segment s tim u vezi, ugovorni organ usljed propuštanja dužne pažnje pri takvom opredjeljenju, propušta zasnovati svrhu i smisao postavke zahtjeva prema materijalnom propisu, te utjecaj tog zahtjeva na (ne)mogućnost nesmetane pripreme sadržaja ponude i na ishod postupka. U navedenu negativnu praksu također se može uključiti i niz nedostataka, u smislu nejasnosti i nedorečenosti onoga što se ima namjera tražiti, a sve na štetu cilja koji se želi postići.

Ilustracije radi, na ovom mjestu se iznose opozitni slučajevi  kako postupanje, odnosno propuštanje ugovornog organa s tim u vezi može da utječe i na odvijanje radnji postupka, ali i na (one)omogućavanje postizanja cilja pokretanja postupka – izvjestan i održiv ishod postupka.

U slučaju br: JN2-03-07-1-716-7/16 od 18.8.2016. godine, u kojem su istaknuti navodi žalitelja kojim žalitelj spori mogućnost za postavljanjem Rješenja izdatog od nadležnog ministarstva, kojim se potvrđuje da ponuđač ispunjava uslove za pružanje usluga iz oblasti geologije i geoloških istraživanja, evidentno je da je, s tim u vezi, ugovorni organ obrazložio razloge i okolnosti koje su prihvatljive da se predmetno rješenje i postavi uslovima postupka.

Uzevši da je ugovorni organ predmetne razloge zasnovao u smislu da je utvrdio da izradu projekta detaljnih hidrogeoloških istraživanja mogu uraditi pravna lica koja ispunjavaju uslove propisane Zakonom o geološkim istraživanjima Federacije BiH („Službene novine FBiH‟, broj 9/10), to su po predmetnom pitanju odbijeni navodi žalitelja.

Nadalje, u slučaju br: JN2-02-07-1-350-7/18 od 21.06.2018. godine, osnovano žalitelj ukazuje da je ugovorni organ postavio i više uslova za obavljanje radova nego što to Zakon o geološkim istraživanjima i Zakon o hemikalijama propisuju, čime je ograničio konkurenciju u postupku i time navedeni zahtijevani uslovi više ne predstavljaju minimum kvalifikacionih uslova, u odnosu na  član 44. Zakona o javnim nabavkama.

Navedeno se u prvom redu odnosi na godine zahtijevanog radnog iskustva diplomiranog inžinjera (minimalno pet godina iskustva), te dodatne uslove poput položenog stručnog ispita.

Imajući u vidu da je ugovorni organ tehničku i profesionalnu sposobnost da izvrši ovaj ugovor već provjerio kroz uslov da je ponuđač izvršio jedan ugovor u posljednje tri godine, koji se odnosi na predmetnu nabavku iste vrijednosti, da pri tome navedeni zahtjev nije izričito postavljen predmetnim materijalnim propisima te da ugovorni organ navedenom obrazloženju i zasnivanju istog nije posvetio značajnu pažnju, to se nije moglo nesmetano održati na snazi postavljeno radno iskustvo diplomiranog inžinjera „minimalno pet godina“, pa je navod žalitelja, u ukupnosti iznesenog stanja stvari, cijenjen osnovanim.

Dosadašnje iskustvo

Analizom objavljenih slučajeva vođenim pred Uredom za razmatranje žalbi izvodi se zaključak da priličan broj slučajeva obuhvata osporavanje i razmatranje načina pripreme i provjere dosadašnjeg iskustva – provjere dosadašnjih, uredno izvršenih ugovora, kojim ugovorni organ cijeni da li je, između ostalih elemenata, ponuđač sposoban i pouzdan da izvrši iste ili slične ugovore u odnosu na objavljeni predmet nabavke.

Širok je dijapazon slučajeva koji se odnose na pitanje pravilnosti postavke, odnosno provjere sadržaja potvrde, kojim se dokazuje da je određeni ponuđač imao odgovarajuće iskustvo, kako ga je postavio ugovorni organ i da je stoga prihvatljiv za ugovorni organ.

Na ovom mjestu, zbog ograničenosti prostora, naveden je samo sljedeći primjer.

U slučaju br: JN2-03-07-1-745-10/18 od 21.06.2018. godine, osnovano ugovorni organ ukazuje da žalitelj za pet potvrda o uspješno realizovanim ugovorima koje su dostavljene na stranicama 39-47. ponude žalitelja, zbir svih kumulativno izvršenih ugovora ne prelazi zahtijevani iznos od minimalne vrijednosti 20.000,00 KM te s tim u vezi ugovorni organ je ispravno postupio kada je ponudu žalitelja ocijenio kao neprihvatljivu i istu odbacio u skladu s članom 68. stav 4. tačka i) Zakona o javnim nabavkama BiH, zato što ponuda ne ispunjava zahtjeve postavljene u tački 6.7 a) tenderske dokumentacije, a koji se odnose na nedostavljanje minimalno jedne potvrde koju daje druga ugovorna strana o realizaciji ugovora na poslovima pregleda i ispitivanja sredstava rada i opreme minimalne vrijednosti 20.000,00 KM, u posljednje 3 (tri) godine.

Oprema

Nisu rijetki slučajevi kada ugovorni organi postavljaju zahtjeve u sadržaju dokumenata postupka u vezi s tehničkom opremljenosti i osposobljenosti ponuđača tako da se prevazilazi smisao i svrha postavke istih. Dosta analiziranih slučajeva u praksi pokazuje da su zahtjevi ili nejasno i neodređeno postavljeni ili su presloženi i komplikovani u toj mjeri da značajno opterećuju postupak, a što u konačnici dovodi do nemogućnosti postupanja ili otežanog postupanja, a u posljedici do onemogućavanja ostvarenja svrhe pokretanja postupka.

Primjer koji slijedi ukazuje na to da se usljed nepravilnog postupanja ugovornog organa kada je riječ o određenju u odnosu na sadržaj zahtijevane opreme, postupak trebao poništiti, uzevši da je ugovorni organ nepotrebno usložnio zahtjev za opremom, informacije kontradiktorno pripremio, a što ne može biti pretpostavka održivosti.

U slučaju broj: JN2-01-07-1-650-6/18 od 11.01.2019. godine, postavilo se spornim, između ostalih pitanja, i pitanje nejasnosti postupanja po zahtjevu u vezi sa zatraženom opremom. Ugovorni organ je za nabavku grejdera zahtijevao „novi grejder‟, uz uslov da „isti nije stariji od 2008. godine i da ima maksimalno 100 radnih sati‟, što je upućivalo na nejasnost postavljenih informacija i nemogućnost postupanja po istim, da je grejder nov i da nije stariji od 2008. godine i da ima maksimalno 100 radnih sati.

Očito je, dakle, da postavljeni uslovi vode ka kontradikciji i onemogućavaju nesmetano izvršenje takvog zahtjeva ugovornog organa, pri tome se nepotrebno usložnjavaju informacije, a navedeno u bitnom utječe na odvijanje radnji postupka te na nesmetanu pripremu ponuda, ali i na ishod postupka te sljedstveno vode posljedici propisanoj članom 103. Zakona.

Nadalje, u slučaju broj: JN2-01-07-1-341-5/16 od 13.07.2016. godine, ugovorni organ je zatražio opremu, kamion „Unimog 1200 ili 1500“, a što predstavlja striktnu konkretizaciju potrebne opreme za izvršenje posla, i to do te mjere da se precizira tip kamiona tačno određenog proizvođača.

Navedeno ne samo da nema odgovarajući pravni osnov za takvo opredjeljenje već je ugovorni organ propustio dati konkretno i adekvatno obrazloženje koje opravdava stvarnu potrebu, svrhu i cilj postavljanja takvog zahtjeva, pogotovo u odnosu na ciljeve postupaka javne nabavke kao i u odnosu na načela postupka koji predstavljaju aksiome postupka.

Osim toga, ostalo je nerazriješenim i ničim potkrijepljenim, u konkretnom slučaju, usljed kojih konkretno okolnosti  je predmet nabavke za ugovorni organ toliko specifičan ili iz kojih razloga su okolnosti nabavke iznimne do te mjere da bi se posao mogao obaviti samo navedenim kamionom, određenog tipa, koji se proizvodi kod određenog proizvođača.

Kako je usljed takvih okolnosti ostalo nerazriješenim dosta pitanja, između ostalog i zbog čega se navedeni posao koji se oglašava predmetnom nabavkom ne bi mogao obaviti bilo kojim drugim tipom kamiona bilo kojeg proizvođača, to je takav pristup pripremi postupka sankcionisan ovlastima iz člana 103. Zakona.

Nadalje, u slučaju broj: JN2-01-07-1-776-6/18 od 05.02.2019. godine, između ostalih žalbenih navoda i razloga, jedan od navoda žalitelja bilo je isticanje nejasnosti, odnosno nedorečenosti  post festum postavljenog zahtjeva, koji se odnosio na to „da je potrebno da ponuđač ima akreditaciju na najmanje jedan teški metal“, što je opet u suprotnosti s uslovima tenderske dokumentacije, gdje ugovorni organ traži akreditaciju za teške metale ne navodeći na koje teške metale se ista ima odnositi.

Ukoliko se propuste sadržajem dokumenata postupka pripremiti jasne i određene formulacije, time se ostavlja prostor za nejednak pristup postupku i izostanku informacija, što može dovesti do nejasnoća prilikom pripreme sadržaja ponuda te različitog shvatanja postavljenog, a što otežava  nesmetano utvrđivanje usklađenosti ponuđenog sa zatraženim radnjama postupka.

Propust takve prirode neminovno vodi ka posljedici čl. 103. Zakona.

Kadrovi

Dalje se navodi još jedan bitan aspekt provjere tehničko-profesionalne sposobnosti ponuđača – postavljanje zahtjeva i s tim u vezi dokaza – tehničko osoblje i tehnički organi, što je predmet većeg broja provedenih postupaka pravne zaštite iz objavljene pravne prakse Ureda za razmatranje žalbi. Različiti su razlozi i okolnosti koje su dovele do osporavanja i neslaganja s provjerom zahtjeva/dokaza s tim u vezi, a što je, po pravilu, posljedica nejasno postavljenih zahtjeva ugovornog organa.

Negativna praksa ugovornog organa u smislu izostanka dovoljne i potrebne pažnje u vezi sa zahtjevima za kadrovskom popunjenošću ponuđača, izražena je, između ostalog i u slučajevima koji su dati u nastavku, a što je dodatno, uz drugu argumentaciju, utjecalo na negativnu održivost na snazi predmetnih postupaka.

U odnosu na slučaj broj: JN2-02-07-1 -656-7/18 od 22.11.2018. godine, u kojem je, između  ostalog,  postavljena sumnja u odnosu na opredjeljenje ugovornog organa koji je propustio pravilno zahtijevati da ponuđači imaju angažovano osoblje za izradu plana zaštite od požara, ugovorni organ je izričito zahtijevao diplomiranog inžinjera zaštite od požara, s položenim stručnim ispitom zaštite od požara (rukovodilac projekta), u odnosu na što je žalilac ukazivao da zakonodavac za obavljanje navedenih poslova ne zahtijeva angažovanje isključivo diplomiranog inžinjera zaštite od požara, već su lica tehničkog usmjerenja polagala stručni ispit iz oblasti zaštite od požara shodno Pravilniku o načinu polaganja stručnog ispita radnika koji rade na poslovima sprovođenja zaštite od požara („Službeni glasnik RS‟, broj: 9/03) – član 3. navedenog Pravilnika.

Nedostatak uvjerljive, sadržajno odgovarajuće i potpune argumentacije ugovornog organa s tim u vezi upućuje da „ovako postavljen uslov ne predstavlja minimum obrazovne i profesionalne kvalifikacije pružaoca usluga, već predstavlja ograničavajući karakter, jer je strožije postavljen od uslova iz člana 23. Zakona o zaštiti od požara Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske, broj: 71/12)‟. U posljedici, žalba je usvojena, a postupak vraćen na ponavljanje.

Također, u slučaju broj: JN2-01-07-1-776-6/18 od 05.02.2019. godine, jedan od žalbenih navoda se odnosio na postavljeni zahtjev za kadrovima. Pri zahtijevanju određenog broja stalno zaposlenih, ugovorni organ zahtijeva i dodatna dva eksperta, pri čemu propušta odrediti na osnovu čega se na isti opredijelio, iz kojih konkretnih okolnosti i uvjerljivih razloga predlaže uz određeni broj stalno uposlenih i dodatni prijedlog dodatna dva eksperta, a niti se pri tome kvalitetno i adekvatno odredio zbog čega se odlučio na zahtjev za određenim brojem izvršilaca koji nisu kao takvi u skladu s pravilima materijalnog propisa.

Navedeno upućuje da se ugovorni organ trebao bliže i detaljnije posvetiti predmetnom pitanju te s tim u vezi ponuditi odgovarajuće, uvjerljivije obrazloženje, zasnovano na jasnoj i pouzdanoj argumentaciji kojom bi zasnovao svrhu i stvarnu potrebu u odnosu na predmetni zahtjev. Posljedično navedenome, pozvane su ovlasti iz člana 103. Zakona.

Zaključak

Namjera ovog članka jeste akcentiranje uloge i značaja ugovornog organa koji priprema sadržaj kvalifikacionih zahtjeva i daljnje, s tim u vezi, provodi radnje provjere kvalifikovanosti ponuđača, što ima direktnog utjecaja ne samo na nesmetanu mogućnost pripreme ponuda već i na nesmetan pristup postupku, ostvarenje načela nediskriminacije, jednakog pristupa postupku, konkurentnosti i, u konačnici, utječe i na odvijanje radnji postupka i postizanje cilja – zaključenje ugovora.

Članom 53. Zakona, ugovorni organ je dužan pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama zakonskog i podzakonskog akta, a prema članu 3. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda, propisano je da tenderska dokumentacija sadrži sve neophodne informacije i izjašnjenja koji moraju biti definisani jasno, na osnovu kojih kandidati/ponuđači mogu pripremiti svoje zahtjeve za učešće/ponude.

Imajući u vidu da je postupak javne nabavke strogo formalni postupak, to se nameće obaveznim da ugovorni organ pri pripremi sadržaja dokumenata postupka koji je u korelaciji s kvalifikovanošću ponuđača, vodi računa o tome da informacije i zahtjevi s tim u vezi budu zakoniti, jasni, određeni i potpuni, da se istovremeno omogući jednak tretman potencijalnim učesnicima postupka te poštivanje svih propisanih načela postupka, prema članu 3. Zakona.

Objavljena praksa slučajeva vođenih pred drugostepenim organom ukazuje na priličan broj slučajeva u kojima je ugovorni organ prethodno pogrešno, nepotpuno ili nejasno postavljajući sadržaj u odnosu na jasno propisane zahtjeve/dokaze za kvalifikovanošću ponuđača, pogrešno, otežano i nepravilno provodio radnje postupka.

Navedeni su nasumični slučajevi, ali je pri tome jasno da se predmetna tematika ne može ograničiti samo na navedeno, već će se u daljnjim analizama dosadašnje prakse izvesti zaključci s tim u vezi u narednim člancima iste ili slične tematike.